U bizarnoj opsadi luksuznog hotela u Šangaju, stotine prevarenih kineskih investitora zatočili su šefa burze metala, a potom ga samo predali policiji u pritvor.
Fotografije objavljene na društvenoj mreži Weibo pokazuju nekoliko muškaraca i žena kako povlače Shana Jiulianga za odjeću i bacaju ga na pod.
Foto: Weibo
Naime, ovi ogorčeni ljudi, kao i još 220.000 ostalih investitora, zahvaljujući ulaganju u Fanya Metals Exchange, mogli bi ostati bez šest milijardi dolara.
Smatra se i da je Fanya doprinijela kolapsu na burzi u Kini gdje su u samo nekoliko dana pale dionice što je izazvalo krizu i u drugim zemljama svijeta.
Investitori diljem zemlje udružili su se kako bi ga oteli, a sve su isplanirali preko društvenih mreža. Shana Jiulianga okružili su u trenutku kad se odjavljivao iz hotela, ugurali su ga u automobil i predali najbližoj policijskoj postaji.
Tamo im je Shan obećao da njihovi ulozi nisu u opasnosti, te su se dogovorili da će omogućiti investitorima povlačenje sredstava u roku od tri do 12 mjeseci. Shan je pristao objaviti nacrt revidiranih trgovačkih pravila tijekom sljedećeg tjedna i kazao da će pitati investitore za mišljenje. Nakon dogovora, Shan je pušten bez optužnice.
Šangajska policija nije otvorila istragu, no kazali su kako će predmet preusmjeriti u provinciju Yunnan gdje će istražiti potencijalnu prevaru.
Azijski ulagači oprezni, usporen pad kineskih dionica
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu pale jer ni labavljenje monetarne politike kineske središnje banke nije zaustavilo klizanje tamošnjih burzovnih indeksa.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 1,4 posto.
No, burzovni indeksi u Singapuru, Australiji i Šangaju pali su između 0,2 i 1,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, krenuvši ponovno prema najnižoj razini u tri godine.
Kineski burzovni indeksi u nekoliko su se navrata jutros probili u pozitivno područje, no kasnije je ipak vodeći indeks u Šangaju skliznuo više od 1,5 posto jer se ulagači plaše da ni nove mjere vlasti nisu dovoljno da bi se preokrenuo trend usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
Jučer je kineska središnja banka smanjila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 4,6 posto, dok je stopu izdvajanja obveznih rezervi velikih banaka smanjila na 18 posto. Time će na kineska financijska tržišta biti ubrizgano više od 100 milijardi dolara svježeg novca, što bi trebalo potaknuti kreditiranje i rast gospodarstva.
Premda silazni trend cijena kineskih dionica nije zaustavljen, ipak je usporen, s obzirom da su u prva dva dana ovoga tjedna indeksi potonuli 16 posto, zaronivši na najniže razine od prosinca.
Odluke kineske središnje banke jučer su potaknule rast cijena dionica na svjetskim burzama, no euforija je ubrzo splasnula, pa su na Wall Streetu burzovni indeksi završili u minusu šesti dan zaredom. Pritom su Dow Jones i S&P 500, po prvi puta nakon četiri godine, skliznuli u područje korekcije, 10 posto ispod njihove prethodne najviše razine.
Posljedica je to nesklonosti ulagača rizičnijim investicijama jer se plaše naglog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Većina analitičara smatra da ono neće ove godine porasti 7 posto, koliko je planirala vlada, i da bi rast mogao biti najsporiji u posljednjih 25 godina.
Zbog toga su ovih dana neke zemlje, koje su znatno izložene kineskom gospodarstvu, kao što je Indonezija, smanjile procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Neke su rudarske kompanije, primjerice, australski BHP Billiton, smanjile procjene prihoda i zarade jer očekuju slabljenje potražnje za sirovinama, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina.
A nakon oštrog pada početkom tjedna, cijene su se sirovina posljednjih dana stabilizirale na najnižim razinama u šest i pol godina.
Na londonskom se tržištu cijena barela nafte jutros kreće oko 43,40 dolara, ili oko jedan dolar iznad najniže razine od 2009. godine od 42,23 dolara, na koju je pala u ponedjeljak.
Cijena bakra, koja služi kao svojevrsni pokazatelj potražnje u svijetu, vratila se, pak, iznad razine od 5.000 dolara po toni, ispod koje je, po prvi puta nakon šest i pol godina, pala u ponedjeljak.
A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer su splasnula očekivanja da će američka središnja banka već u rujnu povećati ključne kamatne stope.
Jutros se tečaj dolara kreće oko 119,50 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120 jena.
U odnosu na europsku valutu, dolar se, pak, blago oporavio, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1530 na 1,1495 dolara. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....