POTRES U NJEMAČKOJ

Frcaju teške optužbe, procurila informacija s ključnog sastanka koja je označila kraj: ‘Iznevjerio je moje povjerenje!‘

Kancelar želi glasanje o povjerenju vladi 15. siječnja, a oporba inzistira da to bude odmah kako bi izbori bili već u siječnju

Njemački kancelar Olaf Scholz 

 John Macdougall/Afp

Njemački kancelar Olaf Scholz u srijedu navečer objavio je da smjenjuje ministra financija Christiana Lindnera, koji je ponovno odbio proračunski plan o poticanju investicija i zadržavanju radnih mjesta u autoindustriji. Kako je Lindner šef FDP-a, time je označen kraj "semafor koalicije" SPD-a, Zelenih i liberala, na vlasti od prosinca 2021.

Glavno je pitanje kad će biti raspisani novi izbori: Scholz želi izbore u ožujku, a oporba što prije, već u siječnju. Kancelar Scholz najavio je da će Bundestag do 15. siječnja glasati o povjerenju vladi: ako ne dobije povjerenje, izbori se mogu organizirati do kraja ožujka 2025. godine, šest mjeseci prije regularnog termina. Dotad Scholz planira vladati sa Zelenima, a za važnije poteze očekuje dogovor s demokršćanima (CDU-CSU), glavnom oporbenom strankom. Scholz se odmah jučer sastao s Friedrichom Merzom, šefom CDU-a. Zbog tog sastanka izostao je s radnog dijela europskog summita u Budimpešti. Merz poziva Scholza da već sljedeći tjedan od Bundestaga zatraži glasovanje o povjerenju kako bi se izbori mogli održati u drugoj polovici siječnja. Predsjednik bavarskog CSU Markus Söder također je pozvao na izbore u siječnju. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) podržala je kancelara: 15. siječnja "nudi put za urednu tranziciju, a red je najvažniji u ova nesigurna vremena".

Nakon izborne pobjede Donalda Trumpa puno toga će se promijeniti na međunarodnom planu, upozorila je Baerbock, a Njemačka, kao treće najveće gospodarstvo svijeta, ima središnju odgovornost u Europi. Radi se o "osiguranju stabilnosti u ovim olujnim vremenima". Sada nam treba jaka Njemačka, poručila je političarka Zelenih.

image

Njemački kancelar Olaf Scholz

John Macdougall/Afp

Da je stvar gotova, kancelar Scholz objavio je u srijedu navečer, sa strašću koja mu je često nedostajala, izvještava javna televizija ARD. Optužio je ministra financija i šefa liberalnog FDP-a Christiana Lindnera za klijentelizam i napao ga da je više puta blokirao rad vlade, iznevjerivši njegovo povjerenje. Scholz se obratio javnosti nakon koalicijskog sastanka o prijedlogu proračuna. Sastanak je trajao samo dva sata prije nego što su stvari eskalirale, piše Der Spiegel. Lindner je predložio da vlada nastavi raditi do kraja godine, a zatim da se raspišu izbori. Scholz je to odbio. Nakon što je vijest procurila u medije, smijenio je ministra financija.

Lindner je u četvrtak Scholza optužio da je sve inscenirao. Činjenica je da sukobi traju mjesecima i da se posljednjih tjedana uvelike nagađalo o raspadu koalicije. FDP se predstavlja kao probiznis stranka, strogo protiv povećanja proračunskih izdataka, pa i kad su smišljene kao poticaj gospodarstvu. Kancelar se u gotovo tri godine ove vlade često pozicionirao bliže Lindneru nego Zelenima i vlastitoj stranci, navodi ARD.

Koaliciju su mjesecima potresali sukobi, s javnim svađama koje su potkopavale kredibilitet vlade i kancelara. Konkretan povod za pad vlade je posljednji dokument u kojem je Lindner iznio nove zahtjeve, što su SPD i Zeleni shvatili kao objavu rata. Lindner je tražio prolongiranje ostvarivanja klimatskih ciljeva i smanjivanje socijalnih davanja. To se moralo shvatiti kao provokacija, rekao je ministar gospodarstva i lider Zelenih Robert Habeck. Za pad koalicije rekao je da je to tragično, pogotovo na dan kada je Njemačka morala pokazati svoju snagu za djelovanje - na dan Trumpova reizbora.

Lindner je u srijedu navečer odbio prihvatiti krivnju za raskid koalicije. Ustvrdio je da je Scholz ultimativno od njega zahtijevao da pristane na suspenziju dužničke kočnice, što je on odbio. Naime, Njemačka ima proračunsku rupu od pet do osam milijardi eura, a koalicija već mjesecima nije uspijevala postići dogovor. Dogovaranje unutar ideološki raznorodne koalicije otežano je presudom Saveznog ustavnog suda koji je 2023. poništio proračun, proglašavajući neustavnim dodatna zaduživanja za tekuće troškove. Koaliciji je trebalo puno novca za restrukturiranje gospodarstva, koje traže Zeleni radi zaštite klime, ili za socijalnu državu, na čemu inzistira SPD. Pred zahtjevom rezanja troškova savez se urušio.

Poput Scholza, i Habeck krivi FDP za propast "semafor koalicije". Imao sam dojam da Lindner i FDP traže izlaz iz koalicije, rekao je Habeck za ARD. Upozorio je da ovime Njemačka ulazi u dulju fazu neizvjesnosti u kojoj se ne mogu donositi važne odluke: proračun za 2025. godinu mogao bi biti donesen tek sredinom sljedeće godine. Od siječnja bi bili dopušteni samo izdaci za koje postoje zakonske obveze, u skladu s procedurom koja je uobičajena nakon svakih saveznih izbora dok odlazi stara vlada, a nova još nije donijela svoj proračun.

Formalno, kancelar je od predsjednika države Frank-Waltera Steinmeiera zatražio smjenu ministra financija Christiana Lindnera. Scholz će tražiti od Bundestaga glasanje o povjerenju. Ako ne dobije većinu, može zatražiti od predsjednika države da raspusti Bundestag. Posljednji je put to 2005. učinio Gerhard Schröder, također socijaldemokratski kancelar. Schröder je 2001. izglasavanjem povjerenja dobio podršku za kontroverznu misiju Bundeswehra u Afganistanu, no 2005. taj mu manevar nije uspio. Raspisani su izbori na kojima je SPD izgubio, pa ga je zamijenila Angela Merkel.

Dobro da je gotovo, piše u uvodniku Spiegela Sebastian Fischer. "Semafor koalicija" zavaravala se od početka: koalicija Zelenih, socijaldemokrata i liberala u startu je nosila previše suprotstavljenih ideja i zahtjeva. Scholzova vlada smatra se najnepopularnijom njemačkom vladom svih vremena: oporbeni demokršćani trenutačno prema anketama osvajaju više glasova od pojedinačnog zbroja stranaka koalicije. Unija CDU-CSU sada je na oko 32 posto podrške birača, slijede SPD sa 16 posto i Zeleni s 11 posto, a FDP je ispod izbornog praga sa samo četiri posto.

Za Scholzovu vladu je Putinov napad na Ukrajinu bio prekretnica: vlada je stvorila poseban fond od 100 milijardi eura za Bundeswehr i prestrojila vanjsku politiku. Činjenica da je vlada prebrodila veliku energetsku krizu nakon što je njemačko gospodarstvo ostalo bez ruskog plina više se ne doživljava kao pozitivna. Uspjesi "semafor koalicije" zasjenjeni su neprestanim svađama koalicijskih partnera: poput djece koja grade zgradu od kockica i onda je opet ruše u svađi tko je koliko pridonio, piše Spiegel. Dobro je da je to sada gotovo, zaključuje komentator, jer su takvim ponašanjem naštetili ne samo sebi, nego su i narušili povjerenje u politički sustav.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:33