G20: Nema druge. Mora se otpisati 50 posto grčkog duga

Dvodnevno okupljanje ministara financija najrazvijenih zemalja svijeta u Parizu konačno je donijelo nešto konkretniji plan rješavanja dužničke krize eurozone koja već ozbiljno prijeti širenjem zaraze.

Prema dokumentu političara zemalja G20, plan uključuje dokapitalizaciju ranjivih banaka eurozone, bolje rješavanje problema Grčke te jačanje kapaciteta i ovlasti Fonda za financijsku stabilnost (EFSF).

Odlučne akcije

-Osigurat ćemo da banke budu dovoljno kapitalizarirane i imaju zadvoljavajući pristup novcu. Centralne banke nedavno su poduzele odlučne akcije i nastavit će osiguravati potrebnu likvidnost”, stoji u zaključku G20. U slučaju većeg otpisa dugova prezaduženih zemalja bit će pogođene i mnoge banke eurozone, uključujući francuske Societe Generale i Credit Agricole, te njemačku Deutsche banku.

Kako bi se ojačala njihova bilanca, europski političari prošlog su tjedna izašli s prijedlogom da se kapital banka poveća na 9 do 10 posto. Da bi to postigli, procjenjuje se da će morati izdvojiti oko 200 milijardi eura. Kada je riječ o odlučnijem rješavanju problema Grčke, kako prenosi Bloomberg, to bi moglo značiti otpis 50 posto vrijednosti grčkih obveznica. Dogovor iz srpnja, da privatni sektor otpiše 21 posto potraživanja sada nije dostatan.

U završnoj riječi G20 ističe se i potreba jačanja kapaciteta i fleksibilnosti Kriznog fonda. U europskim parlamentima upravo je završena ratifikacija njegova povećanja na 440 milijardi eura, ali pojedini analitičari smatraju da će fond morati raspolagati s oko dva bilijuna eura. Jedino na taj način moći će se suočiti s dužničkim problemima u velikim zemljama poput Španjolske i Italije.

Jedno od pitanja s kojim su se bavili vodeći svjetski ministri financija bilo je i veće uključivanje MMF-a u rješavanje problema eurozone. To znači da bi mu se prethodno morao osigurati dodatni kapital od 221 milijardu eura. Ideju su poduprle neke zemlje u razvoju, ali SAD-u se nije osobito svidjela. Američki ministar financija Timothy Geithner kazao je da MMF i EU već imaju dovoljna sredstva.

-Problem s kojim je Europa suočena je kompliciran za rješavanje, ali sama za njega ima doboljno novca, kazao je Geithner. Iako su pritisci na političare eurozone u Parizu da poduzmu odlučne akcije urodile nekim rezultatima, detalji njihovog plana očekuju se tek na samitu čelnika EU u Bruxellessu zakazanog za 23. listopada.

Rasplet idući mjesec

-Do tada mora postojati plan. Moramo imati nešto veliko što će riješiti sistmsku krizu, kazala je za Bloomberg Natacha Valla, ekonomistica Goldman Sachsa. Nakon toga slijedi još jedan samit, onaj G20 početkom idućeg mjeseca u Cannesu. Vjeruje se da je to krajnji rok u kojem bi tržišta trebala biti konačno uvjerena u održivost plana političara eurozone. Bez obzira na sve pomake, i dalje ostaje pitanje što učiniti s Grčkom. Ekonomija zemlje i petu godinu ulazi u recesiju, a javni dug će iduće godine doseći 172 posto BDP-a.

U studenom bi Atena trebala dobiti novu tranšu kredita od 8 milijardi eura da se izbjegne bankrot. No, protesti na ulicama ne posustaju. Nitko nije siguran ni što bi veći otpis dugova doista značio za europske banke. Jedan od rizika koje to uključuje, kako je upozorio Josef Ackermann, glavni direktor Deutsche banke, je usporavanje kreditiranja i zamrzavanje financijskog sustava.