SUMMIT U TORONTU

G20 poručuje: Recesija je već ostala iza nas

Dok su prosvjednici razbijali po Torontu, u dvorani je bilo izraženo nesuglasje sudionika
US President Barack Obama (3rd R) talks with German Chancellor Angela Merkel (3rd L) alongside EU President Jose Manuel Barroso (L), French President Nicolas Sarkozy (2nd L), British Prime Minister David Cameron (C), Canadian Prime Minister Stephen Harper (2nd R), and Russian President Dmitry Medvedev (R) after taking the 2010 G8 Summit group photo at the Deerhurst Resort in Huntsville, Ontario June 25, 2010. REUTERS/Saul Loeb/Pool (CANADA - Tags: POLITICS)
 Reuters

TORONTO - “Recesija je iza nas, sada se moramo okrenuti bržem gospodarskom rastu”, poruka je svjetskih lidera koji su se tijekom vikenda okupili u kanadskom Torontu, na summitu G20, grupe koja obuhvaća sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) i Rusiju (G8) te 12 najvećih zemalja u razvoju.

O važnosti njihova susreta dovoljno govori već i činjenica da zemlje G20 daju oko četiri petine svjetskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP). Samo u zemljama G8 proizvede se više od polovice svih roba i usluga u svijetu, a zajedno s državama poput Kine, Indije, Indonezije, Južne Koreje, Meksika, Brazila i Argentine, radi se o grupi koja doslovno diktira kretanja u svjetskom gospodarstvu, ali i politici.

Kina ne da svoj yuan

Dvodnevni summit u Torontu, četvrti susret čelnika G20 od početka krize, nije protekao u miru. Naime, već u subotu stotine prosvjednika prodefilirale su ulicama Toronta, porazbijavši izloge i zapalivši poneki automobil, zbog čega ih je kanadska policija i uhitila 130.

U dvorani u kojoj se održavao summit nije baš vladalo suglasje među sudionicima. Najviše iskri frcalo je oko toga treba li u završnoj izjavi uopće spomenuti kineski juan. No, kineski su se dužnosnici usprotivili spominjanju njihove “narodne valute” u deklaraciji, pa je ona, barem prema podacima koje su do novinara dopirale danas poslijepodne, ipak “ispala”.

Za Peking je to, naime, pitanje unutarnje politike.

Podjelu između bogatih i siromašnijih izazvao je i pokušaj ograničavanja proračunskih manjkova. Prvotni je cilj bio prepoloviti proračunske manjkove do 2013. te potom stabilizirati njihov udio u BDP-u do 2016. godine. No, tomu su se usprotivile manje razvijene članice.

- To je drakonski, malo preteško i pretjerano. Neke zemlje to neće moći uraditi. Jasno je da su rezovi potrebni, ali zar baš tom brzinom? - zaprijetio je brazilski ministar financija Guido Mantega.

O porezu na banke ništa

Suglasnost je do danas popodne izostala i oko uvođenja poreza na banke. Na tom porezu ustrajale su Velika Britanija i Njemačka, kako bi natjerale financijski sektor da snosi teret budućih kriza, ali dio drugih zemalja predvođenih Kanadom se usprotivio, strahujući kako bi to moglo usporiti oporavak njihovih gospodarstava. Stoga se u prijedlogu završne izjave, koja je danas procurila u medije, zemljama daje mogućnost izbora oko toga kad i kako oporezovati dobit banaka.

- Na žalost, unutar G20 nemamo zajednički stav ni oko oporezivanja banaka niti oko oporezivanja financijskih transakcija - požalila se Merkel.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 20:41