General Sisi prisegnuo za predsjednika Egipta

KAIRO - Bivši vojni zapovjednik Abdel Fatah al-Sisi prisegnuo je u nedjelju za predsjednika Egipta na svečanosti s malim brojem predstavnika zapadnih zemalja zabrinutih krvavim gušenjem oporbe otkako je lani vojska svrgnula islamističkog lidera Muhameda Mursija.

Iznureni trogodišnjim nemirima otkako su 2011. uličnim prosvjedima svrgnuli višedesetljetnog autokrata Hosnija Mubaraka, Egipćani su masovno, s 96,9 posto glasova, glasali za Sisija na predsjedničkim izborima u svibnju u nadi da će on zemlji vratiti prijeko potrebnu stabilnost, piše agencija Reuters.

"Prisežem pred Bogom Svemogućim da ću čuvati demokratski sustav i poštivati Ustav" Egipta, rekao je Sisi, pred sucima Ustavnog suda i prijelaznim predsjednikom Adlijem Mansurom.

Reuters međutim podsjeća da odziv na izbore od samo 47 posto pokazuje da Sisi nije tako popularan kao u trenutku kada je svrgnuo islamističkog predsjednika Mursija 3. srpnja 2013.

Mansura je Sisi postavio pošto je svrgnuo Mursija, prvog demokratski izabranog predsjednika u Egiptu koji je ubrzo postao omrznut zbog islamiziranja društva. Tada je prijelazna vlada, koju je zapravo vodio Sisi, povela bepoštednu i krvavu represiju nad Mursijevim pristašama, napose nad pokretom Muslimansko bratstvo, a ubrzo je zabranila okupljanja liberalnih i laičkih pokreta i počela privoditi i suditi vođe.

Muslimansko bratstvo pobijedilo je na izborima nakon pada Mubaraka 2011., no nova ih je vlast zabranila i proglasila "terorističkom organizacijom" u prosincu.

Sisi, koji uživa pravi kult ličnosti, prisegnuo je u nazočnosti nekoliko vlada iz zemalja Perzijskog zaljeva, zatim kralja Abdalaha II. iz Jordana te nekolicine šefova država afričkih zemalja.

Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Državama, isprva su oklijevale, a zatim i odustale nazvati svrgavanje Mursija državnim udarom, no osudile su represiju i priznale Sisijevu vlast, podsjeća agencija AFP. Zapad je to učinio kako bi očuvao čvrste veze s Egiptom, koji je strateški važna država u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu i ključan saveznik u borbi protiv islamističkog terorizam.

Sisi je svoje poteze opravdao željom milijuna Egipćana koji su prosvjedovali protiv Mursija optuženog da je s Bratstvom želi prisilno islamizirati egipatsko društvo.

Udruge za ljudska prava osudile su krvavu represiju prijelazne vlade nakon uhićenja Mursija. Ubijeno je više od 1.400 prosvjednika, a uhićeno više od 15.000 članova Muslimanskog bratstva. Gotovo svi njihovi čelnici mogli bi biti osuđeni na smrtnu kaznu. Stotine drugih osuđeni su na smrt po kratkom sudskom postupku "bez presedana u novijoj povijesti čovječanstva", osudili su Ujedinjeni narodi.

Slijedila je i odmazda uperena protiv sigurnosnih snaga pa je u valu atentata ubijeno više od 500 policajaca i vojnika, a počinile su je skupine koje se nadahnjuju terorističkom mrežom Al Kaidom.

I međunarodne vladine udruge i egipatska oporba strahuju da je Egipat dobio režim koji je "autoritarniji nego što je bio Mubarakov" koji je srušen u valu prodemokratskih težnjih arapskih zemalja.

Washington i Europska unija čestitali su novome predsjedniku pozivajući ga na poštivanje ljudskih prava. Sjedinjene Države predstavlja savjetnik državnog tajnika Johna Kerryja, a članice Europske unije njihovi veleoposlanici.