Geolozi upozoravaju: ‘New York polako tone. Ako mislite da je opasnost bezazlena, nije‘

Prema istraživanju oceanologa sa Sveučilišta Rhode Island i istraživač iz Američke geološke službe, težina zgrada u New Yorku može pridonijeti potonuću grada. Znanstvenici su prvo procijenili da ukupna težina zgrada u New Yorku iznosi oko 764 milijardi kilograma, a zatim su izračunali pritisak koji te zgrade vrše na mješavinu gline, pijeska i mulja koja čini većinu tla ispod gradskih ulica.

Prema njihovim saznanjima, New York ima "stopu potonuća" od otprilike jedan do dva milimetra godišnje u prosjeku, pri čemu donji Manhattan, kao i određena područja Brooklyna i Queensa, pokazuju veću podložnost riziku od potonuća. Kako ističu autori, veći dio donjeg Manhattana trenutačno je samo jedan do dva metra iznad razine mora, a brzinu potonuća mogu pogoršati učinci klimatskih promjena.

Iako jedan do dva milimetra godišnje može zvučati neznatno, autori upozoravaju da je to dovoljno da ozbiljno ugrozi obalne gradove u budućnosti. "Kombinacija tektonskog i antropogenog potonuća, porasta razine mora i sve veće jačine uragana ukazuje na ubrzavajući problem duž obalnih i riječnih područja", navodi se u radu. "Ponovljeno izlaganje temelja zgrada morskoj vodi može korozijom djelovati na čelično ojačanje i kemijski oslabiti beton, uzrokujući strukturno slabljenje."

Kako ističu autori istraživanja, ova razina godišnjeg potonuća može potencijalno biti pogoršana utjecajem ekstremnih vremenskih događaja poput uragana Sandy, koji je izazvao prodor morske vode u New York. Također, obilne oborine izazvane uraganom Ida 2021. preplavile su odvodne sustave.

Uz to, istraživanja sugeriraju da staklenički plinovi mogu povećati učestalost uragana, a prijetnja porastom razine mora na atlantskoj obali Sj. Amerike je od tri do četiri puta veća od globalnog prosjeka. Stoga, potonuće igra malu, ali značajnu ulogu u većem i ozbiljnijem kontekstu problema klimatskih promjena.

New York nije jedini kojem prijeti potonuće. Zbog onečišćenja, prenapučenosti i potonuća Indonezija već ima plan preseljenja svog središta iz Jakarte na otok Borneo. Od neovisnosti Indonezije 1945., ujedno najmnogoljudnije zemlje jugoistočne Azije i najvećeg gospodarstva, Jakarta se proširila s manje od milijun ljudi na otprilike 30 milijuna. Više od 10 milijuna ljudi stisnuto je u prostor upola manji od New Yorka, s još 20 milijuna u širem gradskom području.