RAT U SIRIJI

GEOSTRATEŠKI ZAOKRET VELIKIH SILA Dok Putin jača snage u Siriji, Merkel bi razgovarala s Asadom, a Amerika surađivala s Moskvom

 AFP

BERLIN - Bilo koje rješenje sukoba u Siriji mora uključiti predsjednika Bašara al-Asada, izjavila je u četvrtak njemačka kancelarka Angela Merkel, a Rusija je reagirala vrlo brzo i pozdravila njezinu izjavu izečenu nakon summita EU o migrantima.

"Moramo razgovarati s mnogim igračima, uključujući i Asada", kazala je Merkel i izrazila slaganje sa stavovima ruskog predsjednika Vladimira Putina da je isključivanje "legitimnog predsjednika" Sirije iz procesa rješavanja sukoba u toj zemlji "nerealno".

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier smatra da je hitno potrebna zajednička inicijativa kako bi Sirija ostala ujedinjena i sekularna država, naglasivši da neće biti vojnog rješenja sukoba u Siriji.

SAD, Velika Britanija i Francuska nisu izrazila spremnost za razgovore s Asadom, ali američki ministar obrane Ashton Carter u četvrtak je ocijenio da, u trenutku dok Moskva nastavlja vojno jačanje na terenu, Sjedinjene Države i Rusija mogu pronaći "polja suradnje" u vezi sa Sirijom.

Ako Rusija traži političko rješenje za sirijsku krizu, a ne samo da "bez razlike" napada sve protivnike predsjednika Bašara al Asada, "moći ćemo naći polja suradnje", rekao je.

"A ako želi samo doliti ulje na vatru građanskog rata, bit će to, naprotiv, neproduktivno", dodao je na tiskovnoj konferenciji u Pentagonu, u društvu ukrajinskog ministra obrane Stepana Poltoraka.

Kremlj je u četvrtak priopćio da će se predsjednik Putin u ponedjeljak u New Yorku sastati s američkim kolegom Barackom Obamom u okviru Opće skupštine UN-a.

Bit će to prvi službeni susret dvojice čelnika nakon bilateralnog razgovora u lipnju 2013. u Sjevernoj Irskoj, u prigodi sastanka G8.

SAD se već dva tjedna pita o ruskim vojnim planovima u Siriji. Kako navodi Washington, ruske snage grade modernu zrakoplovnu bazu u pokrajini Latakiji, uporištu Bašara al Asada.

Ondje je stacionirano barem 28 ruskih borbenih zrakoplova, navode američki izvori. Rusi su dosad imali samo jednu pomorsku bazu u Tartusu.

Moskva niječe bilo kakvo vojno jačanje, priznajući da pomaže Damasku u njegovoj borbi protiv džihadista skupine Islamske države (IS) i doprema mu oružje, na temelju postojećih ugovora s predsjednikom Asadom.

Carter je prošlog tjedna gotovo sat vremena razgovarao o Siriji s ruskim kolegom Sergejom Šojguom. Carter, koji je preuzeo dužnost u veljači 2015., sve dosad je namjerno izbjegavao kontakt s ruskim kolegom zbog stanja u Ukrajini.

Dvojica ministara su se dogovorila da će nastaviti susrete na vojnoj razini kako bi se spriječio svaki rizik od izgreda između zrakoplova koalicije i ruskih zrakoplova koji bi eventualno djelovali u sirijskom zračnom prostoru.

Nova ukrajinska vojna doktrina smatra Rusiju glavnim agresorom

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko potpisao je u četvrtak novu vojnu doktrinu imenujući Rusiju kao glavnu vojnu prijetnju Ukrajini, prema priopćenju na predsjedničkoj internetskoj stranici.

Ukrajina i NATO optužuju Rusiju da osigurava proruskim separatistima oružje i vojnike u potpori pobuni u kojoj je ubijeno skoro 8000 ljudi otkako je izbila u istočnim pokrajinama u proljeće 2014. nakon pada ukrajinskog promoskovskog predsjednika u narodnom ustanku.

Prema priopćenju "Ukrajina se trenutno suočava s akutnom vojnom prijetnjom - ruskom oružanom agresijom, koja uključuje privremenu okupaciju Krima i agresiju u određenim područjima pokrajina Doneck i Luhansk".

"Doktrina isto tako određuje scenarije koji mogu ugroziti vojnu sigurnost Ukrajine. Glavni scenarij je opća vojna agresija Rusije protiv Ukrajine s odlučujućim vojno-političkim ciljevima", kaže priopćenje.

Rusija uporno niječe bilo kakvu upletenost u sukob na istoku kao i optužbe da želi destabilizirati Ukrajinu koja je bila pod Moskvom prije nego se raspao Sovjetski Savez 1991.

Vojna doktrina potpisana je odmah nakon posjeta glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga početkom ovoga tjedna koji je imao snažno simboličko značenje za Kijev koji teži zapadnim integracijama suočen s proruskim separatizmom na svojem istoku.

Rusija je u prosincu 2014. usvojila novu vojnu doktrinu u kojoj je navela širenje NATO-a među najvažnije vanjske opasnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:32