GLAVNI HAŠKI TUŽITELJ U BEOGRADU Brammertz nezadovoljan regionalnom suradnjom u procesuiranju ratnih zločina

Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Serge Brammertz istaknuo je u utorak u Beogradu nezadovoljstvo regionalnom suradnjom i žaljenje zbog spore dostave dokumentacije neophodne u procesima koji se vode pred Mehanizmom, koji je sljednik Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).

Bramertz je tijekom dana sa srbijanskim predsjednikom Aleksandarom Vučićem razgovarao o predstojećem izvješću haškog tužitelja Vijeću sigurnosti UN, postupcima koji se pred Mehanizmom vode protiv državljana Srbije te rezultatima rada Tužiteljstva ICTY-a, kao i o pomoći u izgradnji institucija i prenošenju znanja pravosudnim tijelima Srbije.

Vučić je istaknuo da je suradnja Srbije i MICT-a dobra te da će Srbija, unatoč neslaganju o nekim pitanjima, nastaviti jačati suradnju s Tužiteljstvom, navodi se u priopćenju iz njegova ureda..

Srbijanski predsjednik zahvalio je Bramertzu na prijedlogu da „nadležne institucije u Srbiji sudjeluju u zajedničkim programima kroz koje bi Tužiteljstvo MICT-a, u vidu obuke i drugih vidova potpore, pomoglo primjenu Strategije za ratne zločine“, dodaje se u priopćenju.

U sklopu posjeta Beogradu, do kojeg dolazi zbog priprema za podnošenje redovitog izvješća Vijeću sigurnosti UN o radu tužiteljstva MICT-a početkom prosinca, Bramertz se danas sastao i sa srbijanskom ministricom pravosuđa Nelom Kuburović, a suradnja s MICT-om ocijenjena je „dobrom“.

Bramertz je pozdravio povećanje broja zamjenika javnih tužitelja u Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije (TZRS) i poručio da će Mehanizam nastaviti s potporom obuke zaposlenika tog tužiteljstva kako bi se unaprijedila njihova znanja i vještine potrebne u predmetima procesuiranja ratnih zločina, priopćilo je ministarstvo koje navodi da je Bramertzova sugestija da „treba raditi na daljnjem jačanju regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina“.

Srbija je u veljači 2016. usvojila Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, a ocjena nevladine organizacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) je da „suđenja za ratne zločine i dalje traju nerazumno dugo“ te da „nije zabilježen napredak u području procesnih prava žrtava“, dok se „broj nestalih osoba ne smanjuje očekivanom dinamikom“.

Od 21 optužnice, koje su podignute od usvajanja Nacionalne strategije, najmanje 18 nije rezultat incijalnog rada TZRS, već su ustupljene iz BiH, navodi u ovogodišnjem izvješću Fond za humanitarno pravo.