Globalno zagrijavanje, deforestacija i požari mogli bi ubrzati propast Amazonije

Suša i vrućine izazvani klimatskim promjenama te drugi faktori prijete kolapsom Amazonske prašume, upozorili su u srijedu znanstvenici u istraživanju koje je utvrdilo da bi do 2050. gotovo polovica prašume mogla biti dovedena do ruba opstanka.

"Regija je sve više izložena nezapamćenom stresu od porasta temperatura, ekstremnih suša, deforestacije i požara, čak i u središnjim i zabačenim dijelovima sustava", navode znanstvenici u istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature.

Znanstvenici su procijenili da će 10 od 47 posto sadašnje površine Amazonije biti suočeno s tim problemima do 2050.

"Jednom kada prijeđeno prijelomnu točku, možda više nećemo moći ništa učiniti", rekao je ekolog Bernardo Flores sa Sveučilišta sv. Katarine u Brazilu, glavni autor istraživanja. "Šuma će umrijeti."

Vrijeme je, naglasio je, da se oglasi "crvenu uzbunu" za Amazoniju, najveću tropsku prašumu na svijetu.

Sve više temperature oduzimaju regiji vlagu pa se prašuma postupno pretvara u savanu i druge oblike degradiranih ekosustava koji imaju veće izglede izgorjeti u požarima, po stručnjacima.

To je velika promjena za Amazoniju gdje bi, kako se zemlja suši, moglo izbijati više požara kao u sušim borovim šumama na zapadu SAD-a i u Kanadi.

Takva promjena bila bi katastrofalna jer je Amazonija jako važna za apsorpciju velikih količina stakleničkih plinova iz atmosfere.

"Putevi su različiti, ali svi su povezani s gubitkom bioraznolikosti", rekla je sudionica istraživanja Marina Hirota sa Sveučilišta sv. Katarine.

Za domorodačke zajednice ili druge koji ovise o šumskim resursima, te promjene značile bi katastrofu, rekla je.

"Ako živite od šume, ... nećete imati ništa."

Brazilska ministrica za zaštitu okoliša Marina Silva rekla je prošle godine da je za spašavanje Amazonije potreban globalni napor poput Marshallova plana nakon Drugog svjetskog rata.

Novo istraživanje "pokazuje koliko je Amazonska prašuma blizu prijelomne točke", rekao je klimatolog Carlos Nobre sa Sveučilišta u Sao Paulu, koji nije u njemu sudjelovao.

Deforestacija povećava rizik jer ima manje drveća koja stvaraju vlagu koja se vraća i hrani šumu.

Već je uništeno oko 18 posto Amazonske prašume, rekao je Nobre. Ako se to poveća na 20 do 25 posto, prašuma bi se mogla pretvoriti u savanu, rekao je.