Američka administracija razmatra ukidanje goleme novčane nagrade za informacije koje vode do uhićenja Abu Mohameda al-Golanija, lidera sirijskih pobunjeničkih snaga koje su u munjevitoj akciji srušile dugogodišnji režima Bašara al-Asada u Siriji.
S jedne strane, to je sasvim logično. Vođa skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS) sa svojim je jedinicama prije nekoliko dana trijumfalno umarširao u Damask, dao intervju CNN-u i obratio se Sirijcima iz centra staroga grada poručujući da "Sirija prolazi kroz pročišćenje" te da se "pobjeda rađa iz ljudi koji su patili u zatvorima i mudžahedinskih boraca koji su im skinuli okove".
Al-Golani je u govoru održanom nekoliko sati nakon pada Damaska rekao i da je Asadov režim od Sirije učinio "mjesto iranskih ambicija, gdje je cvjetalo sektaško nasilje". U intervju sa CNN-om, vođa pobunjenika poručio je da se "nitko ne treba bojati islamističke vladavine" koja će, čini se da je to neminovno, zamijeniti Asadov brutalni, ali relativno sekularni režim.
Sara Harmouch, stručnjakinja za islamističke skupine, za The Conversation je prognozirala da bi Golani mogao uspostaviti novu Siriju trudeći se pronaći ravnotežu između uvođenja strogog islamskog zakona svoje sunitske skupine i elemenata moderne države. Harmouch smatra da će, želi li voditi Siriju, morati uzeti u obzir raznolikost kultura i vjera pojedinih dijelova Sirije. U suprotnom slučaju, neće izbjeći nemire i novi sukob. Sirija je, napominje ona, kulturno i etnički raznolika, a usto je uništena ratom te će se nekim dijelovima morati dati autonomija.
Kako će Golani organizirati vladavinu i što se u tom smislu može očekivati još je u zraku, s obzirom na kaotičnu i neizvjesnu situaciju na terenu. Međutim, kako se već vidi, kontroverze koje se vezuju uz njegovu skupinu te njihova povijest militantnog ponašanja stvarat će mu probleme u pokušaju da pridobije široku međunarodnu podršku i priznanje.
Američka vlada još važe opcije, a navodno je Ujedinjena Kraljevina na rubu odluke da Golanijev HTŠ skine s popisa terorističkih organizacija.
Unatoč izjavama koje su pomirljive i u kojima Golani tvrdi da će režim biti "od naroda i za narod" i u kojem će za svakoga biti mjesta, riječ je o čovjeku koji je na početku građanskog rata u Siriji 2011. bio na čelu al-Qa‘idinih postrojba, a borio se protiv američkih snaga i u Iraku. Još 2014. godine svjetski su mediji prenijeli video poruku kojom se obratio međunarodnoj javnosti nakon američkih zračnih napada na terorističke skupine. Al-Golani je tada zaprijetio Zapadu odmazdom, točnije da će se "krvoproliće preseliti u njihove zemlje". "Muslimani neće mirno gledati bombardiranje svoje djece", poručio je tada al-Golani. "Vaši lideri neće biti jedini koji će za to platiti. Platit ćete vi i to najveću cijenu", poručio je tada vođa HTC-a dodajući da se ne treba svetititi Islamskoj državi zbog ranijih djela, već se svi zajedno trebau boriti protiv Zapada.
Njegove tadašnje riječi nemaju veze s pomirljivim tonovima u intervju koji je prije nekoliko dana dao američkoj, liberalno orijentiranoj televiziji CNN. Golani je CNN-u rekao da mu je želja Sirija bez stranih snaga te da su se njegovi stavovi iz mladosti u međuvremenu promijenili, što je u "ljudskoj prirodi". Govoreći o svojoj viziji postasadovske Sirije, rekao je da će vlast predstavljati narod te da će biti sazidana na institucijama poput vijeća koje će predstavljati Sirijce. Što to točno znači, tek se treba vidjeti.
U ovom trenutku zemlja je mjesto u kojoj za svoj komad teritorija konkurira cijeli niz skupina, a u zemlji se nalaze i američke, turske te ruske baze. Da je situacija unatoč atmosferi slavlja itekako neizvjesna, dobro sumiraju izjave Joea Bidena, američkog predsjednika na odlasku koji je rušenje režima u Siriji opisao kao "povijesnu pravdu, ali i trenutak rizika i neizvjesnosti". "Neke od skupina su poznate po terorizmu i kršenju ljudskih prava i mi ćemo pozorno pratiti ne samo što govore, nego i ono što rade", poručio je Biden.
Portal Middle East Eye piše kako od "arapskog izvora koji je razgovarao s Bidenovom administracijom" doznaje da su u tijeku razgovori o tome trebaju li Sjedinjene Države napokon skinuti ponudu o deset milijuna dolara za informacije o Golaniju. Također, u tijeku su i analize i procjene o tome što se od skupine može očekivati. Američkoj administraciji, navodi izvor, najvažnije je da osiguraju kemijsko oružje od toga da padne u pogrešne ruke.
Međutim, skorašnji predsjednik Donald Trump ima već definirano stajalište prema skupini, napominje Middle East Eye. Trump, koji zakletvu polaže za nekoliko tjedana, napisao je komentirajući događaje u Siriji da Washington "ne bi s tim trebao imati posla". Pad Sirije bio mu je prilika da pozive na rješavanje rata u Ukrajini, ne spominjući uopće opoziciju u Siriji i potencijalnu suradnju s njim, no opći je dojam, barem zasad, da nije sklon suradnji sa skupinom.
Situacija na terenu je komplicirana i - očigledno - fluidna. Asadov pad učvrstio je položaj Turske kao glavne vanjske sile u Siriji dok je to dosad bila Rusija. SAD drži pod kontrolom značajan dio teritorija, ne samo putem vojne baze na sjeveroistoku zemlje i oko 900 tamo stacioniranih američkih vojnika. SAD, naime, podržava dio pobunjeničkih skupina u zemlji, primjerice skupinu Sirijska oslobodilačka vojska, koja operira iz pustinjskog područja al-Tanf, koje se nalazi na pograničnom području Jordana, Iraka i Sirije, na jugu zemlje. Sirijska oslobodilačka vojska (Free Syrian Army - FSA) za vrijeme Golanijeve ofenzive zauzela je grad Palmiru. Ta militantna skupina, koja se smatra politički umjerenom, godinama blisko surađuje sa SAD-om, ali i jordanskim vlastima. Jedan bivši arapski dužnosnik Middle East Eyeu je rekao da je jordanski kralj Abdulah II. nedavno na razgovorima u Washingtonu lobirao za daljnju američku podršku FSA-u. Jordan je važan igrač u održavanju stabilnosti Sirije, a u Jordanu je i velik broj sirijskih izbjeglica, baš kao i u Turskoj.
Na sjeveroistoku Sirije SAD ima oko 900 vojnika, a oni blisko surađuju s Kurdima iz skupina Sirijske demokratske snage (SDF). Arapska plemena, koristeći kaos u sirijskoj vojsci, ovih su dana prešli Eufrat i zauzeli niz strateški važnih gradova kao što su Deir Ezzor i al-Bukamal, strateški važan granični prijelaz s Irakom. Američka podrška SDF-u točka je napetosti u tursko-američkim odnosima u Siriji zbog kurdskog pitanja u Turskoj. Turska s druge strane podržava pobunjenike iz skupine Sirijska nacionalna vojska (SNA). Bliskoistočni mediji pišu da je SNA ušao u strateški grad Munbij i kontrolira 80 posto teritorija oko gradskog centra, a tamo su im glavni rivali Kurdi iz SDF-a koji su dosad držali grad, a sada se suočavaju s mogućnošću da on padne u ruke rivalskih saveznika Turske.
I izraelske su se snage uključile u sukob, iako tvrde da se ne žele miješati. Snage IDF-a izvele su nekoliko udara na skladišta oružja, a njihove jedinice su preuzele i demilitarizirani dio Golanske visoravni. Iz Izraela se moglo čuti kako su na vlasti u Siriji sada veći i manji teroristi zbog čega Izrael pozorno prati situaciju i morao je reagirati napadima na vojni arsenal. I američke snage izvele su niz akcija, a i turski avioni pomagali su svojim saveznicima na kopnu.
Ipak, najveći dio teritorija u rukama je Hajat Tahrir al-Šama. Oprez i zabrinutost u pogledu Golanijevih namjera i budućeg ponašanja opravdana je. Ta organizacija, čije ime u prijevodu znači Organizacija za oslobođenje Levanta, sastavljena je od niza skupina koje su udružile snage, a 2016. su objavile da su raskrstile s al-Qa‘idom. Međutim, u slučaju Golanija i njegovih najbližih ljudi, problem nije samo al-Qa‘ida. Na samom početku, prije nego što je obećao vjernost Ajmanu al-Zavahiriju, nasljedniku Osame bin Ladena, Golani se borio u Iraku kao čovjek još ekstremnije islamističke organizacije - po svireposti nadaleko poznate Islamske države. Amerika ga je označila kao globalnog terorista 2013., a 2018. je za njega i njegovu organizaciju ponudila deset milijuna dolara.
Godinu dana prije toga, skupina je uspostavila vlast u Idlibu, odakle je prije tjedan dana krenula u akciju. Tamo je uspostavila neku vrstu birokratskog aparata, pružajući neke administrativne usluge građanima. Uveli su nadzor nad cestama i prikupljali poreze na prolasku kamiona s robom. Međutim, poznato je i da su u tom cijelom razdoblju kršili ljudska prava i maltretirali neke stanovnike. Portal Foreign Policy piše da je skupina dobro organizirana te da je vojska jako napredovala proteklih godina. U tom svjetlu jasnije je kako su tako brzo srušili Asada. Osnovali su vojne akademije za obuku boraca, koje su trenirali za specijalne misije i koordinirane i strateške udare.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....