Tjesnaci i prevlake (pa i hrvatska) oduvijek su bile strateške točke zbog kojih i oko kojih se ratovalo. Troja je čuvala ulaz u Bospor, nije slučajno sv. Pavao stao u Korintu da propovijeda. SAD je Panamski kanal proglasio svojim ozemljem, već dugo postoji plan da se napravi kanal u Tajlandu kojim bi se smanjio pritisak na Malacca tjesnac, vitalno važan za NR Kinu. London bi vjerojatno bio pripravan i vojno intervenirati na Gibraltaru.
Sueski kanal je, navode povijesni izvori, u određenoj mjeri postojao još u 19. stoljeću prije Krista. Moderni je prokopan u 19. stoljeću. I pod svoje su ga odmah stavile dvije tadašnje globalne sile, Francuska i Ujedinjena Kraljevina. Koje su na tom mjestu doživjele i krah svoje globalne premoći 1956. godine tijekom Sueske krize, kad su ih SAD i SSSR otjerale sa Sueza. Oko kojeg su Egipat i Izrael i kasnije ratovali.
Pomorski je prijevoz temelj trgovine. Nije najbrži, ali je zato najjeftiniji i s mogućnošću prijenosa najveće količine robe po jedinici. I zato su važni tjesnaci i prevlake pretvorene u kanale. Sueski skraćuje put oko Afrike za oko 10 dana. Neupitna isplativost.
Geoekonomske promjene djeluju i geostrateški pa tako Hormuški tjesnac, između Irana i Omana, nema važnost koju je imao prije 40 godina kad je bio žila kucavica globalne opskrbe naftom. Sueski kanal sačuvao je svoju stratešku poziciju, a usporedo s njim i Bab-el-Mandeb na izlazu/ulazi iz Crvenog mora u Indijski ocean. Posebno za trgovinu Azije i Europe. Njime prolazi oko 10 posto ukupne svjetske trgovine, svaki dan oko 50 brodova. I uz Nil je najveća strateška prednost Egipta i slavina iz koje u proračun curi čist novac, oko 6 milijardi dolara godišnje.
Sueski je kanal i strategem koji signalizira promjenu regionalnih odnosa. Prvi su izraelski ratni brodovi kroz Sueski kanal prošli 1979. godine u kojoj te dvije država sklapaju mirovni sporazum. Islamska Republika Iran je na to privilegiju čekala do 2011. godine kad je pao režim Hosnija Mubaraka.
Istodobno je i ranjiva točka globalne trgovine i egipatske ekonomije. Dok je trajala operacija tegljenja broda, koji je u srijedu zapeo u Kanalu, na prolazak je čekalo 30-ak brodova. U situaciji kad je pomorska trgovina pod velikim pritiskom zbog rasta potražnje pa čak nedostaje praznih kontejnera. Od toga sedam tankera s oko 5 milijuna barela nafte. Čija je cijena na londonskom tržištu tijekom dana porasla za 2,9%.
Kad se zbog rata ili blokade Sueskog kanala moralo, plovilo se i oko Afrike. Rusija sve glasnije reklamira sjeverni put od Pacifika do Europe. Ali, sve to pada u vodu u odnosu na isplativost Sueza. Egipat ga je sredinom prošlog desetljeća poboljšao, ali moglo bi se (moralo) još. Jer, blokada Sueza bi, a ne pamtimo je od 1975. godine, povećala sve troškove. Koji bi se prelili na potrošače. U Europi. Gdje je i Hrvatska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....