U
Ž
I
V
O
Nepal se suočava s velikom zdravstvenom krizom - mnogi stanovnici sela Hokse i okolnih naselja prevareni su da prodaju svoje bubrege. Prevaranti su iskoristili manjkavo obrazovanje ovih siromašnih seljaka pa su im objasnili kako će organ s vremenom ponovno narasti. Stanovnici mjesta iz podnožja Himalaje su to vidjeli jedini način da svoju obitelj izbave iz financijskog očaja, piše Sky News.
“Nemoguće je izbrojati koliko ljudi je učinilo isto”, kaže Kanchha, 40-godišnji muškarac koji se i sam odlučio za takav potez. Još uvijek trpi bolove i ne može raditi zbog nuspojava operacije.
Njegovo selo Hokse u Nepalu najpoznatije je kao Dolina bubrega jer gotovo svako kućanstvo ima nekoga tko je prodao bubreg. Trgovci organima su godinama posjećivali to područje u potrazi za žrtvama.
Mještani su posljednjih godina očajnički pokušavali uzdrmati tu praksu. Neki kažu da su bili iskorištavani, drugi tvrde da im je čak rečeno da će im bubrezi ponovno narasti. Neki od njih su umrli od posljedica onoga što je učinjeno njihovim tijelima. Veliko siromaštvo pomoglo je da se prodaja bubrega ipak nastavi.
Organ za 3500 eura
Prije nekoliko godina, Suman (31) bio je toliko financijski i emocionalno slomljen da je razmišljao o tome da okonča svoj život. Smatrao je da "nema izbora" nego otputovati u Indiju kako bi prodao svoj bubreg ženi koja se pretvarala da mu je sestra, za 3500 eura. Bio je to fizički iscrpljujući proces koji mu je ostavio ožiljke.
“Osjećao sam se slabo i izgubio sam svijest. Kad sam se probudio, jako me boljelo. Sada ne mogu raditi i pokušavam reći svima kojima mogu, da ne prodaju svoj bubreg”, objašnjava.
Nedostatak donatora potaknuo je razvoj crnog tržišta u kojem sudjeluju i liječnici i bolnice. Općenito, procjenjuje se da je u svijetu svaki deseti presađeni organ bio predmet trgovine ljudima.
"Agenti su mi izradili lažne dokumente u Katmanduu, uključujući indijske osobne iskaznice. Vjerujem da je liječnik znao da sam ga prodao", kaže Kanchha, koji je također prodao svoj bubreg u Indiji.
U Hokseu mještani inzistiraju da nitko više ne prodaje svoje bubrege - no neki još uvijek riskiraju kako bi pokušali poboljšati svoje živote.
Teški uvjeti rada
Sve veći broj Nepalaca odlučuje raditi u inozemstvu u Zaljevskim državama i Maleziji kako bi zaradili više novca za svoje obitelji kod kuće. Znanstvenici primjećuju da se zbog ekstremne vrućine i teške dehidracije mnogi od njih kući vraćaju s zatajenjem bubrega zbog koje je potrebna transplantacija. To je razlog zbog kojeg je potreba za tim organom još i veća.
Dr. Pukar Shresth, pionir i poznati kirurg u Centru za transplantaciju ljudskih organa u Nepalu, prije je izvodio transplantacije samo na starijim osobama, a danas ima sve više mladih pacijenata. Uočio je obrazac - mladići odlaze na posao po velikim vrućinama, piju malo vode i vraćaju se s potpuno otkazanim bubrezima.
"To je vrlo ozbiljno jer oko jedne trećine svih transplantacija čine ti radnici migranti koji su došli iz inozemstva. Riječ je o velikom opterećenju za naše zdravstvene resurse”, rekao je dr. Shresth za Sky News.
Radnici u inozemstvu čine čak 14 posto nepalskog stanovništva. Dr. Shrestha vjeruje da je obrazovanje ključno za promjenu- informiranje mladića koji odlaze u inozemstvo o važnosti pijenja vode, odmora i dobre prehrane mogli bi učiniti razliku.
Dok su neke zemlje poput Katara smanjile broj sati koje ljudi mogu raditi na suncu, patnja Nepalaca nije prestala. Više studija pokazalo je da je rizik od ekstremne vrućine u Zaljevskim državama samo eskalirao posljednjih godina zbog klimatskih promjena.