Građani Europe pridaju veću važnost europskim izborima uoči 2024. godine

Počelo je odbrojavanje za izbore za Europski parlament 2024. godine, piše European Newsroom, zajednički projekt europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Europski parlament u utorak je, točno godinu dana prije europskih izbora 2024., objavio rezultate proljetnog Eurobarometra koji pokazuju povećani interes građana za te izbore i svijest o njima te o utjecaju Europske unije na svakodnevni život.

Europski izbori održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. godine.

Veći interes vjerojatno je povezan s povećanom vidljivošću Europske unije zadnjih godina zbog višestrukih kriza, uključujući pandemiju covida i ruski rat u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Europskog parlamenta i glavni direktor za komunikacije Jaume Duch Guillot.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozvala je „sve, posebice mlade, da glasaju i tako oblikuju Uniju u kakvoj žele živjeti”.

Po Jaumeu Duchu Guillotu, mladi Europljani moraju shvatiti da će europski izbori 2024. utjecati na EU i njihove živote u idućem desetljeću.

Jesu li birači spremni glasati?

Po ispitivanju, 67 posto Europljana reklo je da bi vjerojatno glasali na izborima za Europski parlament kada bi se oni održali idući tjedan.

Uoči europskih izbora 2019., 58 posto Europljana reklo je da ih zanima glasanje, a stvarni odziv bio je naposljetku oko 51 posto.

Spremnost da se glasa varira širom Europe.

U Belgiji, gdje je glasanje obvezno, 73 posto ispitanika reklo je da će glasati. Pedeset i osam posto slovenskih birača reklo je da bi vjerojatno glasali na europskim izborima da se održe ovaj tjedan, devet postotnih bodova manje od europskog prosjeka.

Nešto više od polovice hrvatskih birača (53 posto) reklo je da bi vjerojatno izišli na birališta da se europski izbori održavaju idući tjedan. Samo je Češka imala slabiji rezultat od Hrvatske. Pedeset posto njezinih građana reklo je da bi vjerojatno glasali da se izbori održavaju idući tjedan.

Po ispitivanju, 64 posto Talijana reklo je da bi vjerojatno glasali na europskim izborima kada bi se održali uskoro, što je nešto manje od europskog prosjeka.

Italija spada među države članice EU-a u kojima je interes za europsku politiku najviše porastao od rata u Ukrajini i pandemije - sa 47 posto 2018. na 58 posto danas, što je više od europskog prosjeka od 56 posto.

Na pitanje što ih motivira da iziđu na europske izbore, većina ispitanika navela je „građansku dužnost”, naviku glasanja na izborima i želju da podrže određenu političku stranku. Ta tri čimbenika ispred su „želje da se promijeni stvari”, da se podrži određenog kandidata i da se izrazi potporu Europskoj uniji.

S druge strane, razlozi zbog kojih je odziv na europskim izborima niži nego na drugim izborima na nacionalnoj razini uključuju uvjerenost birača da jedan glas neće ništa promijeniti, općenit manjak interesa za politiku i nepovjerenje prema politici te uvjerenost da ih se ono što se događa u Europskom parlamentu „ne tiče”.

Većina Bugara (57 posto), na primjer, nije zainteresirana za europske izbore koji će se održati u lipnju 2024. godine.

Slovačka je do sada uvijek imala najniži odziv birača na izborima za Europski parlament. Premda je interes Slovaka za europske izbore porastao od zadnjih izbora, na 26 posto, Slovačka je po tim podacima ipak ponovno na posljednjem mjestu kad je riječ o odzivu birača.

Na pitanje što Slovaci trebaju učiniti da bi promijenili taj nepovoljni trend, Duch Guillot rekao je da je „domaće rješenje” uglavnom u rukama političara, vlade, parlamenta i medija.

„Ljudi i dalje najviše vjeruju medijima, ili jednom dijelu medija. Trebali bi naučiti lekcije zadnjih četiri do pet godina, kada su europske akcije u raznim krizama imale jasan utjecaj na svakodnevni život”, rekao je.

Potpora za Ukrajinu podiže brojke

Duch Guillot je istaknuo da se EU morao nositi s posljedicama brexita, krizom zbog pandemije koronavirusa i osigurati cijepljenje stanovništva te oporavak gospodarstva nakon pandemije. Sada jedinstveno odgovara na rusku agresiju na Ukrajinu.

„Svi ti elementi pokazuju da je Europska unija danas mnogo važnija ljudima nego prije pet godina, što znači da je porasla važnost Europskog parlamenta i njegovih članova i da će nastaviti rasti”, rekao je Duch Guillot.

Veći broj ispitanika odobrava potporu EU-a Ukrajini, prosječno 76 posto širom Unije.

Odobravanje se, međutim, razlikuje među državama članicama. U Švedskoj, 97 posto ispitanika podržava potporu EU-a Ukrajini, u odnosu prema 51 posto u Slovačkoj i 68 posto u Njemačkoj. Na potporu EU-a Ukrajini pozitivno gleda 61 posto Talijana. Pružanje potpore Ukrajini u Bugarskoj ima potporu 54 posto ispitanika, a tomu se protivi njih 39 posto.

Kriza visokih troškova života izaziva nezadovoljstvo

Kriza visokih troškova života u fokusu je europskih birača godinu dana prije europskih izbora. Polovica od 26.376 ispitanika u 27 država članica EU-a „smatra da im se životni standard smanjuje i očekuje da će još pasti”, po rezultatima istraživanja Eurobarometra.

„To zaista jako opterećuje ljude”, rekao je Philipp Schulmeister, direktor za kampanje i bivši čelnik Odjela za praćenje javnog mnijenja Europskog parlamenta.

„Građani jako brzo vide koliko im je na kraju mjeseca ostalo u novčaniku”, rekao je.

Rezultati istraživanja pokazali su da je 81 posto ispitanika u Bugarskoj nezadovoljno nacionalnim mjerama protiv viših troškova života. Više od polovice Bugara (61 posto) reklo je da nisu zadovoljni mjerama poduzetim na europskoj razini.

U Francuskoj je 74 posto ispitanika reklo da nisu zadovoljni načinom na koji vlada rješava krizu visokih troškova života, a u Njemačkoj je nezadovoljno 59 posto ispitanika.

U Belgiji, 54 posto ispitanika nezadovoljno je mjerama koje je njihova vlada poduzela za rješavanje visokih troškova života, a 55 posto ispitanika nezadovoljno je onime što je EU poduzeo u tom pogledu.

U Hrvatskoj, 38 posto ispitanika reklo je da je zadovoljno načinom na koji stvari funkcioniraju u EU-u, a 48 posto nije zadovoljno.

U Španjolskoj, 66 posto ispitanika, jednako kao i u Grčkoj, reklo je da im se životni standard već pogoršao ili da će se pogoršati u idućih godinu dana. Samo na Cipru to je reklo više ljudi, njih 76 posto.

No postoji „optimizam” u tim podacima da će „Europska unija moći ostvariti obećano”, naglasio je Schulmeister.

„Ovo nije priča da je sve dobro, ovo je priča o očekivanjima i o naučenom povjerenju”, rekao je.

Šezdeset i četiri posto Europljana reklo je da smatraju da stvari u njihovim životima idu u „dobrom smjeru”. Na primjer, 69 posto Španjolaca dijeli taj optimizam.

Duch Guillot: Rezultati istraživanja nisu pogođeni „Katargateom”

Duch Guillot je rekao da istraživanje nije pokazalo da je povjerenje europskih birača u europske institucije potreseno korupcijskim skandalom u Europskom parlamentom poznatim pod nazivom „Katargate”.

Nekoliko zastupnika i njihovih pomoćnika uhićeno je u belgijskoj istrazi pod sumnjom da su primili mito kako bi promicali interese Katara i Maroka. Obje zemlje odbacuju sve optužbe.

No, 60 posto ispitanika reklo je da nisu zadovoljni borbom EU-a protiv korupcije, uključujući 22 posto ispitanika koji „nisu uopće zadovoljni”.

Više od polovice Bugara – 53 posto – reklo je da nisu zadovoljni borbom protiv dezinformacija, a 60 posto borbom protiv korupcije.

Samo 22 posto slovenskih ispitanika zadovoljno je borbom protiv korupcije, što je 13 postotnih bodova manje od europskog prosjeka.