ATENA - U glavni grad Grčke stigli SU revizori EU i MMF-a, koji bi u idućih tjedan ili dva trebali ustanoviti je li Atena ispunila uvjete lanjskog paketa za spas, ukupne vrijednosti 110 milijardi eura, te zaslužuje li i petu ratu te pomoći.
12 milijardi u lipnju
O zaključcima revizora trebalo bi ovisiti hoće li Grčka početkom lipnja od EU i MMF-a dobiti 12 milijardi eura, no prema izjavama europskih dužnosnika, već je sada jasno da će Grčkoj trebati ne samo sva pomoć dogovorena lani nego i dodatnih 25 do 30 milijardi eura.
Jer, u ponedjeljak je agencija Standard & Poor’s (S&P) kreditni rejting Grčke smanjila za dvije razine, sa BB- na B, čime su grčke državne obveznice pale još dublje u status “smeća” u koje se ne isplati ulagati. S&P, naime, procjenjuje da je sve izvjesnija mogućnost da Grčka u konačnici neće u potpunosti isplatiti svoje kreditore - odnosno da će dug morati “restrukturirati”, a kreditori će biti prisiljeni pretrpjeti gubitke od 50 do 70 posto.
Udar na Europsku banku
To je zasad jedina mogućnost koju ministri financija EU odlučno odbacuju, jer tvrde da bi to stvorilo nove probleme. Grčke banke, koje drže oko 50 milijardi vladinih obveznica, mogle bi se urušiti, pogođena bi bila i Europska središnja banka koja je također uvelike kreditirala Atenu, a probleme s dobivanjem novih zajmova ne bi imala samo Grčka, nego bi oslabilo i povjerenje investitora u druge zemlje eurozone, pa bi rasli i troškovi zaduživanja već “spašene” Irske i Portugala, ali i Španjolske, Italije i Belgije.
O mogućem restrukturiranju grčkih dugova spekulira se već neko vrijeme, budući da ekonomisti mjesecima upozoravaju na to da Grčka neće moći vratiti svoj dug, da neće u skoro vrijeme moći posuđivati novac na međunarodnim financijskim tržištima i da će joj vjerojatno trebati dodatni novac.
Spora privatizacija
Na stolu je sada osim nove posudbe Grčkoj i eventualna mogućnost da se produlji rok dospijeća grčkih obveznica - ali i još jači pritisak da Grčka ubrza reforme i pojača štednju - i to unatoč tome što ekonomisti upozoravaju da su oštri rezovi, koje je u zamjenu za zajam tražila EU, Grčku odveli u još dublju recesiju, zbog čega se proračun puni sporije, a dug u odnosu na BDP - raste. Europski su političari posebice nezadovoljni sporom privatizacijom javnih poduzeća, kojom je Grčka obećala da će do 2015. prikupiti 50 milijardi eura.
Narod ne treba plaćati dugove svojih korumpiranih političara
“Budimo iskreni, svi smo mi tulumarili”, kaže na početku grčkog dokumentarca “Debtocracy” (“Zajmokracija”), irski ministar financija Brian Lenihan. Dokumentarac tvrdi da se dugovi nisu nagomilali zato da bi trošili svi, nego samo elita i da ih stoga narod ne bi morao ni otplatiti.
Film se bavi konceptom “nepravednog duga” te tvrdi da dug koji su režimi ili korumpirani političari nagomilali radi vlastite koristi nije legitiman.
Navodi se primjer Ekvadora, koji je 2006. iz zemlje protjerao predstavnike Svjetske banke i MMF-a te poručio da više ne namjerava 50, već najviše 20 posto proračuna trošiti na otplatu dugova. Potom je organizirao reviziju svih ugovora o dugovanjima nakon koje je njihov veći dio proglašen “nepravednim”, a njihova otplata je obustavljena - jer je od njih koristi imala samo elita, građani nisu bili obaviješteni, a bankari su za sve to znali.
Dvjesto grčkih javnih osoba zatražilo je da se takva komisija organizira i u Grčkoj jer je sigurno da barem dio duga nepravedan. Navodi se slučaj Siemensa, koji je potplaćivao grčke ministre da bi kupovali njegove proizvode po napumpanim cijenama.
Zastupnica njemačke Lijeve stranke Sahra Wagenknecht upozorava kako je Grčkoj pomoć EU i MMF-a uvjetovana smanjenjem proračuna za zdravstvo i školstvo, ali potrošnja na oružje - koje joj prodaju Njemačka i Francuska - mora ostati ista.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....