IZ ATENE SREĆKO HORVAT

GRČKA PRISTALA NA UVJETE KREDITORA Je li prihvaćanje mjera štednje znak da je Syriza konačno kapitulirala?

Uz samo 32 glasa protiv grčki parlament odobrio je novi sporazum s još oštrijim mjerama štednje od onih koje je 61 posto građana odbilo na nedavnom referendumu
Greek Prime Minister Alexis Tsipras looks on during a parliamentary session in Athens on June 27, 2015. Greece will hold a referendum on July 5 on the outcome of negotiations with its international creditors taking place in Brussels on June 27, Prime Minister Alexis Tsipras announced. AFP PHOTO / ANGELOS TZORTZINIS
 ANGELOS TZORTZINIS/AFP / AFP PHOTO / Angelos Tzortzinis

Ogorčen komunističkim gušenjem istočnonjemačkoga narodnog ustanka 1953. godine, njemački dramatičar Bertolt Brecht zapisao je: “Ne bi li bilo jednostavnije da vlada raspusti narod i izabere neki drugi?” Preksinoć je, sve do tri ujutro, trajalo vjerojatno najvažnije zasjedanje grčkog parlamenta otkad je Syriza došla na vlast.

Velik poraz za narod

Nakon što je prošli tjedan 61 posto grčkog naroda na referendumu nedvosmisleno reklo “ne” novim mjerama štednje, grčki je parlament odobrio novi sporazum u kojemu Grčka u zamjenu za novu tranšu kredita od 53,5 milijardi eura pristaje na nove mjere štednje koje, između ostalog, uključuju privatizaciju regionalnih zračnih luka i pirejske luke, rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike...

Ipak, čak 251 zastupnik u parlamentu glasao za novi sporazum, 32 protiv, a samo osam ih je bilo suzdržano ili odsutno. Suzdržani su, među ostalim, bili predsjednica parlamenta Zoe Konstantopoulou, ministar Lafazanis, ekonomist Costas Lapavitsas, dok je Varoufakis bio odsutan. Sada je jasno i zašto je Varoufakis dao ostavku.

Ne samo zato jer ga vođe Eurogrupe nisu više htjeli vidjeti za pregovaračkim stolom, kako je Varoufakis sam priznao na svom blogu, već i stoga što nije mogao pristati da nakon “ne” na referendumu kaže “da” novom sporazumu. Tu će odluku morati provesti njegov nasljednik, Euclid Tsakalotos.

Na pitanje kako komentira jučerašnju odluku grčkog parlamenta, britansko-pakistanski ljevičarski intelektualac Tariq Ali prilično je oštar: “Ovo je veliki poraz za grčki narod, no Nijemci bi još uvijek mogli pomoći tako što će Grčku prisiliti na izlazak iz eurozone”. To ostaje kao jedan od scenarija i kao moguća interpretacija recentnih događaja: ako Njemačka ne pristane na novi sporazum, to vrlo vjerojatno znači izlazak iz eurozone, a Tsipras će moći reći da je učinio baš sve kako se to ne bi dogodilo.

Naravno, SAD-u to nikako ne odgovara jer bi time Grčka diretno bila gurnuta u trbuh Rusije i Kine, što je i razlog zašto je Obama osobno zvao Merkel uoči svakog novog susreta Eurogrupe i Grčke. C. J. Polychroniou, politički ekonomist grčkog podrijetla zaposlen pri Levy Institutu u SAD-u, koji je prije izbora podržavao Syrizu, još je kritičniji od Tariqa Alija: “Tsipras je predložio paket mjera štednje koji je još gori od onoga koji je grčki narod odbio na prošlotjednom referendumu.

Prva lijeva vlada u povijesti Grčke kapitulirala je pred neoliberalnom Europom prihvaćajući neokonzervativnu tvrdnju da nema alternative”.

Neugodno za Syrizu

Stathis Kouvelakis s londonskoga Kings’ Collegea, jedan od predvodnika “lijeve platforme” kojoj pripada i Lafazanis, kaže da je grčka vlada postupila “kao da se ništa nije dogodilo, kao da je referendum bio kolektivna halucinacija koja je iznenada prestala”.Međutim, bilo je i disonantnih glasova unutar samog vodstva Syrize.

Zoe Konstantopoulou, bitna figura stranke i vlade, odbila je dati pristanak i u svom je govoru pred grčkim parlamentom rekla da se “Europa pretvara u tamnicu naroda”. Štogod Njemačka i Eurogrupa odlučile na sutrašnjem skupu, činjenica je da se Syriza nalazi u prilično nezgodnoj situaciji.

Tsipras, kako doznajem od ljudi iz vodstva stranke, nije očekivao da će 61 posto glasati protiv mjera štednje, pripremao se za “da” scenarij. Ono što je grčki parlament sinoć odobrio jesu upravo nove mjere štednje kao da se “ne” na referendumu nikada nije niti dogodilo.

Nema plana B

I upravo na ovome mjestu valja uputiti najveću kritiku Syrizi: otkad je krajem siječnja došla na vlast, nije učinila ništa da uputi grčki narod što bi eventualni izlazak iz eurozone značio. Da je to učinila, mogla je odbiti sporazum i krenuti u plan B.

Ovako se vratila na stari utabani put mjera štednje, uz nadu da će paralelno raditi na ostvarenju svojih programa, od alternativne ekonomije do rješavanja humanitarne krize. Je li Syriza konačno kapitulirala? U svakom slučaju, kapitulirao je referendum. Po uzoru na Brechtovu pjesmu, grčka je vlada sinoć odlučila raspustiti narod i odabrati neki drugi.

Njemačka i dalje nije zadovoljna prijedlozima Grčke!

Njemačka traži da Grčka znatno poboljša svoj reformski program ili da na pet godina napusti eurozonu i restrukturira svoj dug, objavio je u svom nedjeljenom izdanju Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), pozivajući se na interni dokument njemačkog ministarstva financija. List piše da je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble došao u subotu u Bruxelles na krizni sastanak euroskupine o Grčkoj s tim dokumentom.

FAZ citira dokument u kojem se kaže da u grčki prijedlog reformi nije dovoljan i ne jamči modernizaciju zemlje, ekonomski rast i održivi razvoj na dulji rok. "Stoga, uvjeti za novi program pomoći na tri godine u okviru Europskog stabilazcijskog mehanizma nisu ispunjeni", citira list taj dokument. Prema tom dokumentu, razmatraju se dva scenarija - jedan je da Grčka brzo i drastično poboljša svoje reformske prijedloge, a drugi da iziđe iz eurozone na pet godina i restrukturira svoj dug. U tom slučaju Grčka bi mogla računati na humanitarnu i tehničku pomoć.

Grčka strana međutim demantira postojanje toga dokumenta. Ministri financija 19 zemalja eurozone, koji su se u subotu okupili na izvanrednom sastanku o Grčkoj, nakon skoro pet sati rasprave nisu se primakli dogovoru koji bi otvorio put prema pregovorima o novom paketu pomoći Ateni. Doznaje se da su članice eurozone jako podijeljene oko Grčke. Njemačka, Nizozemska, Finska, tri baltičke zemlje, Slovačka i Slovenija zagovaraju tvrdi pristup i čini se da bi pristale na izlazak Grčke iz eurozone. Dio zemalja je iziritran pristupom grčke vlade, ali iz svojih unutarnjih razloga pokazuju više fleksibilnosti. To su Italija, Španjolska, Portugal, Irska, Austrija i Belgija. Jedino Francuska daje otvorenu potporu Grčkoj. ( Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:45