Grčka vlada predlaže zamjenu duga za državne obveznice: Ne želimo sukob s Bruxellesom

LONDON/ATENA - Nova grčka vlada predložila je u ponedjeljak zamjenu vanjskog duga obveznicama vezanim za rast kako bi iscrpljena zemlja dobila više vremena i fiskalnog prostora za reforme.

Grčki premijer Aleksis Cipras i njegov ministar financija Janis Varufakis krenuli su prošlog vikenda u diplomatsku ofenzivu po Europi kako bi predstavili prijedloge povrata grčkog duga koji se neće bazirati na štednji, pogubnoj po građane i gospodarstvo.

Premijer Cipras sastat će se u utorak s talijanskim kolegom Matteom Renzijem, a ministar Varufakis je nakon Pariza stigao u London gdje je u ponedjeljak razgovarao s britanskim ministrom financija Georgeom Osborneom i s međunarodnim ulagačima.

Neimenovani je izvor za Reuters kazao da je grčki ministar u Londonu uvjeravao ulagače da ne želi sukob s Europskom komisijom Bruxellesom oko novog sporazuma o povratu duga.

Prema pisanju londonskog financijskog dnevnika Financial Timesa (FT), Varufakis je svoj plan nazvao "meni zamjene duga", što znači da Atena više ne traži otpis 315 milijardi eura inozemnog duga, kako tumače u listu.

"Reći ću našim partnerima da sastavljamo kombinaciju primarnog proračunskog viška i plana reformi", izjavio je za FT ministar Varufakis.

"Reći ću im 'pomozite nam da reformiramo našu zemlju, dajte nam fiskalnog prostora da to napravimo jer ćemo se u protivnom i dalje gušiti pa nećemo biti reformirana nego deformirana Grčka'", poručio je Varufakis.

Izvor izravno upoznat s planovima koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman odvojeno je za Reuters kazao da grčki ministar o zamjeni nije razgovarao s dužnosnicima Europske unije i Europske središnje banke (ECB).

Ministar je kazao i da nije naveo vrijednost zamjene duga, prenosi izvor.

"Te obveznice koje drži ECB mogu se odmah restrukturirati. Može ih se pretvoriti u obveznice vječnog prinosa (bez datuma dospijeća) ili u dug vezan za rast", tumači izvor. "Isto vrijedi i za određeni udio drugih bilateralnih obveznica koje drži službeni sektor", dodaje.

Grčki je ministar u ponedjeljak kasno navečer izdao priopćenje u kojem ističe da su njegove izjave financijskim ulagačima pogrešno protumačene. Nije naveo detalje, a Reuters ukazuje na učestalo pisanje grčkih medija da postupno uzmiče od vladinog cilja smanjenja duga.

"Vlada i ministar financija neće uzmaknuti, koliko god naša odlučnost žalostila neke ljude", stoji u priopćenju.

Reuters pak navodi da je na sastanku s grčkim ministrom u ponedjeljak navečer sudjelovao i utemeljitelj i izvršni direktor hedge fonda CQS Michael Hintze, koji je na pitanje je li ministar predložio zamjenu duga, odgovorio: "U pitanju je nešto više izbalansirano i šire", ne ulazeći u detalje.

Grčka je pod pritiskom da produlji sporazum o međunarodnim kreditima koji istječe 28. veljače. Atena se ne može zaduživati na međunarodnim tržištima, a nakon isteka sporazuma o kreditima ECB bi teoretski mogao bi biti obvezan obustaviti financiranje grčkih banaka.

U praksi bi se moglo naći privremeno alternativno rješenje za taj problem, a nakon toga Grčkoj u ožujku dospijevaju na naplatu velike rate duga. Njezini dužnosnici tvrde da možda ima dovoljno novca za podmirivanje tih obveza, čime bi se problem odgodio do kasnog proljeća.

U međuvremenu je i Rusija signalizirala da je spremna pomoći Grcima. Ruski ministar financija Siluanov kazao je krajem prošlog tjedna da bi Moskva razmotrila mogućnost financijske pomoći, ako je Atena zatraži.

Grčki je premijer na konferenciji za novinstvo na Cipru kazao tek da se u Ateni "zasada ne razmatraju druge opcije" povrata duga.

Ponovio je pozive svog ministra financija da se ukine mehanizam stručnih inspekcija koji je uspostavila vjerovnička trojka – ECB, EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) – i da bude zamijenjen izravnim pregovorima Atene i njezinih vjerovnika.

"Vjerujem da bi to bio zreo i nužan korak naprijed za Europu", naglasio je grčki premijer.