Libanonska skupina Hezbollah čini sebe manje ovisnom o Iranu kroz globalnu mrežu organiziranog kriminala. Konkretno, u jednoj regiji je jak igrač u poslovanju i surađuje s najmoćnijim narko kartelima, a politička podrška dolazi sa samog vrha.
Kako piše Die Welt, golema eksplozija ostavila je za sobom nevjerojatnu količinu ruševina. Država nikada nije doživjela takvu eksploziju. No, ne radi o masovnom izraelskom bombardiranju Hezbollahovog sjedišta u južnom Bejrutu koje je bilo kraj čelnika šijitske milicije Hassana Nasrallaha u petak navečer, nakon višedesetljetnog potrage za njim.
Radi se o Argentini, gdje je Hezbollah 18. srpnja 1994. godine izveo napad na zgradu židovske humanitarne organizacije AIMA u središtu Buenos Airesa. Poginulo je 87 ljudi, a 300 ih je ranjeno. Više od 400 okolnih prodavaonica i stanova u argentinskoj prijestolnici je djelomično ili potpuno uništeno.
Samuel Salman El Reda, pripadnik Hezbollaha, odgovoran je za najgori teroristički napad na argentinskom tlu. Ali židovski tužitelj Alberto Nisman, koji je umro pod misterioznim okolnostima 2015. godine, izdao je nalog za uhićenje i Nasrallaha zbog njegove umiješanosti u napad na AIMA. Nismanova smrt spriječila je potpunu istragu napada i njegove nacionalne i međunarodne pozadine. Židovska zajednica Argentine obilježava godišnjicu napada iz godine u godinu.
Jedna od najvažnijih strateških baza Hezbollaha
Izvan Libanona, Latinska Amerika se smatra jednom od najvažnijih strateških baza Hezbollaha. Tijekom desetljeća, ova milicija je izgradila globalnu mrežu organiziranih kriminalnih skupina, poduzetnika i pristaša kako bi financirala svoju borbu protiv Izraela i vlastiti politički rad. Ona kontrolira, primjerice, trgovinu amfetaminima koji se proizvode u Siriji i prodaju na Bliskom Istoku i u Europi, kao i trgovinu kanabisom iz Libanona u Europu. Hezbollah se, smatraju stručnjaci, infiltrirao i u libanonske carinske vlasti.
U Latinskoj Americi je ova skupina već desetljećima važan igrač u trgovini drogom i oružjem, kao i u pranju novca. Ova strategija čini miliciju manje zavisnom od Irana, koji je glavni financijski podržavalac Hezbollaha. Ali, Iran je sve više u financijskim problemima zbog oštrih zapadnih sankcija.
Izrael je proteklih dana eliminirao gotovo svu vrhovnu zapovjednu strukturu Hezbollaha. Ali stroj za pravljenje novca ove milicije nastavlja raditi. Jer Hezbollah je klasificiran kao teroristička organizacija u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, ali u Latinskoj Americi nije svugdje i ima mnogo slobodnije ruke u mnogim tamošnjim zemljama.
Iran održava bliske kontakte s komunističkim diktaturama Venecuele, Nikaragve i Kube te koristi te kanale da proširi svoju financijsku i političku sferu utjecaja na tzv. globalni Jug. Južnoameričkim kontinentom pretežno vlada ljevica. Hezbollah profitira od fundamentalno antiizraelskog stava ovih lijevih vlada i potiče ga.
"Utjecaj Hezbollaha u Latinskoj Americi je vrlo velik iz nekoliko razloga", kaže Joseph Humire, direktor neprofitmne organizacije Center for a Secure Free Society. Humire godinama istražuje Hezbollahove mreže u regiji. "Milicija je uspjela prodrijeti u svijet transnacionalnog organiziranog kriminala. Mnogi karteli i razne kriminalne skupine u Latinskoj Americi sada blisko surađuju s Hezbollahom. Među njima su gerilci ELN-a u Kolumbiji, narko karteli u Medellinu, Boliviji i Brazilu, rekao je Humire za njemački Welt.
Suradnja s kokainskim kartelima
Paralelno s tim, Iran je uspio prodrijeti na srednju političku razinu latinoameričkih država preko ljudi bliskih Hezbollahu, kao i članova skupine. Ne do samog vrha, ali ipak sa značajnim utjecajem na politiku u ovim državama. U četiri lijevo-autoritarne države - Kubi, Nikaragvi, Venecueli i Boliviji - Hezbollah može djelovati gotovo pa neometano.
Socijalističke vlade tradicionalno održavaju bliske kontakte i s Hamasom i s Hezbollahom. Primjerice, Nikaragva je nedavno bezuspješno tužila Njemačku pred Međunarodnim sudom pravde. Optužba je bila pomaganje i podržavanje genocida u Gazi. Ljevičari poput kolumbijskog predsjednika Gustava Petra i brazilskog predsjednika Lule da Silve, također su se pozicionirali protiv Izraela u bliskoistočnom sukobu.
"Venecuela je vrlo specijalan slučaj, tamo ima mnogo agenata Hezbollaha jer venecuelanski režim odobrava njihovo prisustvo", kaže Robert Evan Ellis, profesor latinoameričkih studija na US Army War College u Carlisle (Pennsylvania) za Welt. Venecuela preko svoje državne zrakoplovne kompanije "Conviasa" omogućava predstavnicima Hezbollaha da neometano dolete iz Irana. Zajednička mržnja prema SAD-u također igra ulogu i omogućava ljevičarskim autokracijama i Hezbollahu da ojačaju odnose.
U prošlosti je bilo više pokušaja terorista povezanih s Hezbollahom da napadnu izraelsko-židovske mete, kaže Ellis. Uoči Olimpijskih Igara u Rio de Janeiru, teroriste je na vrijeme pohvatala policija. Posljednjih tjedana, Argentina, Brazil i Kolumbija su također prijavile hapšenja mogućih članova Hezbollaha koji su bili ili umiješani u pranje novca ili koje su vlasti povezale s pripremama terorističkih napada.
Po mišljenju stručnjaka, ova teroristička organizacija koristi mreže podrške imigrantima libanonskog ili arapskog porijekla u regiji. Neki surađuju iz simpatije, drugi zbog straha i prijetnji. Prema Humireovim riječima, Hezbollah je aktivno uključen u prihode od, primjerice, eksploatacije ugljena u Kolumbiji, industrije zlata u Venecueli, ali i u Peruu, Boliviji i Brazilu. Ilegalno rudarstvo i trgovina drogom su među industrijama s najvećim potencijalom za uništavanje životne sredine u Amazoni.
Hezbollahov čovjek postao potpredsjednik Venecuele
Prije nekoliko dana, latinoamerički mediji su objavili da Hezbollah zarađuje i od šverca migranata u Darikenskoj džungli, između Kolumbije i Paname, jednoj od glavnih migracijskih ruta iz Južne Amerike prema središnjoj Americi i SAD-u. Ekstremistički "Clan del Golfo", najmoćnije kolumbijsko kriminalno udruženje, ovdje kontrolira trgovinu ljudima.
Slučaj Tarecka El Aissamija otkriva svu financijsku dimenziju ove suradnje. On je dugo bio najvažniji čovjek Hezbollaha u Latinskoj Americi. Taj 49-godišnjak je sin Sirijca koji je emigrirao iz svoje domovine u Venezuelu i Libanonke, a njegov stric je blisko surađivao s iračkim diktatorom Saddamom Husseinom.
El Aissami je u početku bio zamjenik šefa službe za izdavanje putovnica Venecuele, što je omogućilo mnogim članovima Hamasa i Hezbollaha da emigriraju u zemlju, a zatim se uzdigao u prve političke redove komunističkog režima u Venecueli. Prvo pod revolucionarnim vođom Hugo Chávezom, a kasnije pod njegovim nasljednikom Nicolasom Madurom. Bio je, između ostalog, ministar pravosuđa, unutarnjih poslova, industrije i nafte - u naftom najbogatijoj zemlji na svijetu.
Godine 2017. je proglašen potpredsjednikom države. Prema istragama američkih službi, El Aissami je osobno organizirao šverc kokaina iz Kolumbije preko Venecuele do Meksika, a zatim u SAD. On ima odlične kontakte s narko kartelom "Los Zetas" u Meksiku kao i odgovarajućim kartelima u Europi.
U ožujku 2023. El Aissami je pao u nemilost, u borbi za vlast unutar Madurovog režima. Madurova izuzetno nepopularna vlada željela je da ga predstavi narodu kao žrtvenog jarca neposredno prije posljednjih, masovno pokradenih izbora.
U travnju 2024. je potpredsjednik El Aissami uhićen. Sada mu se sudi po optužbama za prevaru, pranje novca, zavjeru i pronevjeru. Visina štete prema optužnici iznosi 23 milijarde američkih dolara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....