Hoće li desnica blokirati Bruxelles: ‘To je realna opasnost, EU možda postane neupravljiva‘

Nakon pobjede desničarske ikone Geerta Wildersa i njegove stranke u više nizozemskih gradova ljevica je pozvala na demonstracije. Pod motom "Niste sami" tisuću ljudi okupilo se u Utrechtu, a u Amsterdamu je održan prosvjedni marš. Želimo pokazati Nizozemcima da nikoga ne ostavljamo samog i da se zalažemo za prava svih, poručili su organizatori skupa u Utrechtu. Poruka je usmjerena prije svega useljenicima i onima s migrantskim podrijetlom jer je Wildersov PVV otvoreno rasistička stranka, piše Frankfurter Rundschau.

Wilders ima radikalne stavove: želi zabraniti džamije i Kur‘an, zatvoriti granice za izbjeglice i migrante, ukinuti borbu protiv klimatskih promjena i izvesti Nizozemsku iz EU. Pobjeda Wildersove stranke izazvala je val oduševljenja među europskom populističkom, antiimigrantskom desnicom i strahove na ostatku političkog spektra da bi mogao slijediti sličan scenarij i u drugim zemljama. Čestitajući Wildersu, mađarski premijer Viktor Orbán pozdravio je "vjetrove promjene".

Nizozemcu je čestitala francuska desničarka Marine Le Pen, uz poruku da njegov rezultat potvrđuje "sve veću privrženost obrani nacionalnog identiteta". "Sve više Europljana na ulicama i pred glasačkim kutijama zahtijeva da se brane njihova nacija, njihove granice i njihova prava", istaknuo je Santiago Abascal, lider ekstremno desne španjolske stranke Vox.

Blokade manjine

Iduće su godine izbori u Austriji, Belgiji, Rumunjskoj i Hrvatskoj, Njemačku redovni izbori čekaju u jesen 2025., a Francusku 2027. godine. No, izbori za Europski parlament održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. Nakon Wildersova trijumfa sve je bliži izraziti pomak udesno na izborima za Europski parlament 2024., piše austrijski Kurier. Hoće li Europa u budućnosti ovisiti o blokadama desničarske manjine, pita se francuski eurozastupnik Stéphane Séjourné. A što ako krajnja desnica dobije moć da blokira odluke u Europskom parlamentu? Što ako Europsku komisiju tada napune krajnje desni, populistički povjerenici koji će potom razbijati EU iznutra, poništavajući ono što je postignuto posljednjih godina?

Prema rezultatima anketa, austrijska krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) trebala bi osvojiti većinu na europskim izborima, a i talijanska populistička desnica s premijerkom Giorgiom Meloni na čelu. Ako stranke ljevice i centra ne dobiju više od 50 posto na izborima za Europski parlament, blokada desničarskih stranaka više se ne bi mogla prevladati, upozorava eurozastupnik Séjourné. To je vrlo realna opasnost i ključno je pitanje hoće li u tom slučaju Europa postati neupravljiva.

Andreas Schieder, šef zastupnika austrijskih socijaldemokrata (SPÖ) u Europskom parlamentu, također je zabrinut zbog jačanja europske krajnje desnice, prenosi Kurier. Za Wildersovu pobjedu u Nizozemskoj krivi tamošnje vladajuće konzervativce: oni su Wildersa i njegove ideje učinili društveno prihvatljivima. Prihvaćanje antiimigrantskih teza nije pomoglo desnom centru da ostane na vlasti, biračko tijelo nagnulo se dodatno udesno. Kao i uvijek, vrijedi političko načelo da će birači radije glasati za original, nego za kopiju, poučava austrijski socijaldemokrat.

Pobjeda desničarskih ekstremista znači poraz politike centrističkih stranaka. Glavno je pitanje migracija jer se Europa nije uspjela ozbiljno uhvatiti ukoštac s politikom useljavanja i azila. Službena politika ignorira strahove građana od prevelikog useljavanja kako broj imigranata na granicama postaje sve veći. Na te strahove računaju desničari i lako osvajaju glasove.

Političke napetosti

Jačanje krajnje desnice predstavlja rizik ne samo za Europski parlament, nego i za Europsku komisiju. ​​Prema rezultatima posljednjih anketa za europske izbore, krajnje desni austrijski FPÖ predvodi s čak 29 posto glasova, konzervativni ÖVP, kao član Europske pučke stranke, osvaja 21 posto, a SPÖ 23 posto. Zabrinuti su Francuzi jer je tamo lista Marine Le Pen prešla u vodstvo s 28 posto glasova. Na drugome je mjestu liberalna stranka predsjednika Emmanuela Macrona sa samo 20 posto. Na prošlim izborima 2019. te su dvije stranke bile sasvim izjednačene. Prema rezultatima aktualnih anketa, stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen mogla bi postati najjača u skupini Identitet i demokracija (ID), koja okuplja euroskeptike krajnje desnice u Europskom parlamentu. Trenutačno glavnu ulogu ima talijanska Liga na čelu s Matteom Salvinijem, no njima u Italiji pada popularnost.

Velik porast broja imigranata u odnosu na prošlu godinu snažno je utjecao na promjenu europske političke klime. Desničarski populisti i autokrati sve su popularniji, iako desničarski Vox prošlog ljeta poražen u Španjolskoj, a krajnje konzervativna Pravo i pravda srušena je s vlasti u Poljskoj. Desni populisti trenutačno vladaju u Italiji, Mađarskoj, Finskoj i Slovačkoj. U Švicarskoj je pobijedila desnica. U Njemačkoj je krajnje desni antiimigrantski AfD druga stranka s 20 posto glasova, iza oporbenih demokršćana CDU-CSU koji u anketama osvajaju čak 30 posto. AfD nije više jak samo na istoku Njemačke, tako da su sve glasniji zahtjevi da se stranka zabrani. Analitičari upozoravaju na situaciju u Francuskoj gdje Marine Le Pen zasad nema ozbiljnog konkurenta za predsjedničke izbore.