Hollande bogatašima: Imate novca i platite najveći teret krize

Bogataši će uvijek naći način kako izbjeći plaćanje prevelikog poreza, dobro je poznata poruka fiskalnih stručnjaka.

Zato vlastima uvijek preporučuju da nađu pravu mjeru pri razrezivanju poreza, inače će svi izgubiti. Od iduće godine, kada Francuzi koji zarađuju više od milijun eura budu morali plaćati porez na dohodak po stopi od 75 posto, sigurno je da će mnogi nastojati izbjeći ga.

I nakon G20 svi protiv Angele Merkel: 'Prioritet je rast, ne štednja!'

Predsjednik Francois Hollande, koji od bogataša i velikih kompanija očekuje da ove i iduće godine prinesu najveću žrtvu u pokrivanju proračunskog manjka, izjavio je da će visoka porezna stopa zahvatiti samo oko 3000 kućanstava.

Simbol neprijateljstva

No, to se više shvaća kao simbol neprijateljstva prema bogatim poslovnim ljudima, a cijeli set poreznih zakona kao udar na konkurentnost ionako slabe francuske ekonomije te kao obeshrabrivanje mladih ljudi da se uopće bave biznisom. Henri de Castries, šef osiguravajuće kuće Axa i jedan od respektabilnijih biznismena u Francuskoj, tvrdi da poslovni ljudi, kao predsjednik Hollande, žele prosperitet biznisa. Pitanje je, međutim, kako postići taj cilj.

- U modernoj ekonomskoj povijesti nema primjera zemlje koja je uspješno smanjila proračunski deficit tako da je povećala poreze do razine konfiskacije. Nasuprot tome, veći porezi vode u pad aktivnosti i povećanje deficita - rekao je za Financial Times.

Dok je većina zemalja nastojala smanjiti deficit kombinacijom rezanja rashoda i povećanjem poreza, Hollande je ostao vjeran svom predizbornom obećanju da će u slučaju nužde cijenu morati platiti bogati.

Da bi ove godine postigla planirano smanjenje proračunskog deficita s 5,2 na 4,5 posto BDP-a, vlada mora uštedjeti 7,2 milijarde eura. Od bogatih kućanstava (jednokratno oporezivanje neto imovine veće od 1,3 milijarde eura, veći porez na nasljeđivanje) planira se skupiti 3,4 milijarde eura, a doprinos biznisa trebao bi iznositi 2,9 milijardi eura (porez na dividendu, bonuse, opcije).

Deficit na tri posto

U idućoj godini plan je svesti deficit na tri posto BDP-a, što znači da su potrebne uštede od 33 milijarde eura. Nakon toga, od 2014., polovica godišnjih ušteda trebala bi doći od smanjenja rashoda (uravnoteženje proračuna planirano je 2017. godine), ali još nije poznato na koji način. Francuska vlada nema mnogo izbora jer ni njezine financije ne stoje osobito dobro. U idućoj godini javni dug zemlje dosegnut će 90 posto BDP-a i nervozna financijska tržišta očekuju od Francuske da se strogo drži planova.

Sada se postavlja pitanje hoće li Hollandeov novi, hrabri pristup stvoriti otpor poslovne zajednice u trenutku kad zemlja očajnički treba ulaganja da bi povećala rast ekonomije snažno pogođene krizom.

- Francuska nije izolirana od ostatka svijeta i Pariz mora biti konkurentan. Naše velike kompanije osiguravaju posao malim i srednjim tvrtkama, a one su najbolje što Francuska ima, jedino one osiguravaju kakav-takav rast - rekao je Guillaume Poitrinal, glavni direkor trgovačke grupe Unibail-Rodamco.

Ako oslabi svoje kompanije u odnosu na konkurente iz drugih zemalja, biznismeni upozoravaju da će to imati negativan utjecaj na zaposlenost, porezne prihode i, konačno, rast ekonomije.

Prema podacima MMF-a, Francuska je u posljednjem desetljeću izgubila udjel na svjetskom izvoznom tržištu za 2,5 postotnih poena, znatno više od svoje konkurencije, a udjel industrije u BDP-u zemlje pao je s 22 na 16 posto. Vlada ističe da je problem nedostatak investicija, inovacija i vještina u kompanijama, a francuski biznismeni za većinu problema optužuju visok trošak rada, jedan od najviših u Europi. Philippe Varin, glavni direktor Peugeota, izračunao je da je u deset godina cijena rada u Francuskoj porasla 31 posto, a u Njemačkoj 19 posto.

Međunarodni talenti

Ipak, u posljednjem su desetljeću francuske kompanije privlačile međunarodne talente, ali sada, s novim poreznim opterećenjem, to će biti mnogo teže. Ulagači, francuski i strani, sada postavljaju pitanje kako će povećanje poreza pogoditi viši menadžment.

No, veći problem mogli bi imati vlasnici malih biznisa koji strahuju da neće biti u stanju unovčiti svoje bogatstvo u trenutku kad žele prodati kompaniju. Razgovara se i o većoj zaštiti zaposlenih, bez obzira na argumente da je radno zakonodavstvo već vrlo rigidno.