ŽIVOT NA SJEVERU

HRVATI KOJI JOŠ ŽIVE ŽIVOT PRIJE KORONE Otac i sin Bogdanović rade u najvećoj švedskoj bolnici: 'Čini se da su dosadašnje blage mjere ovdje dovoljne'

 
Nenad Bogadović (lijevo), prizori ispred bolnice Karolinska i Darko Bogdanović (desno)
 Anna Yu / Jonathan Nyckstrand / Privatni arhiv / AFP / Profimedia, Alamy

Sve je ostavljeno odgovornosti pojedinaca kad je riječ o koronavirusu u Švedskoj. Zavod za javno zdravstvo izdao je brojna upozorenja za sve dobne skupine. Imamo i ‘filmiće’ o pranju ruku i osobnoj zaštiti, preporuka je da se radi od kuće ako je to moguće, ali izolacije za sve zasad nema.

Mnogi zbog toga sve češće kritiziraju glavnog švedskog epidemiologa Andersa Tegnella, ali zasad je tako. Istina, u posljednja tri dana pada broj bolesnika na intenzivnoj skrbi, ali ima sve više starijih pozitivnih pacijenta. No, oni još nisu na intenzivnoj i ne treba im respirator pa se nekako čini da su dosadašnje mjere dovoljne, opisuje nam ono što se posljednjih dana događa u Švedskoj oko Covida-19 prof. dr. Nenad Bogdanović, šef gerijatrijskog odjela najveće švedske bolnice Karolinska. Naime, Šveđani i dalje žive “život prije korone” velikim dijelom.

Disciplina

Što se pak tiče liječnika, testiraju se samo oni zdravstveni djelatnici koji pokazuju teže simptome Covida-19. Oni pak koji imaju simptome prehlade samo se šalju kući, a na posao se vraćaju dva dana nakon što im simptomi prestanu.

- Navodno je plan da se ipak testiraju svi zdravstveni djelatnici kako bi se znalo kakva je situacija bila s oboljelima u sustavu nakon što prođe epidemija. No, moram reći da se ipak većina građana pridržava preporuka o ‘socijalnom distanciranju’. Velik dio onih koji to mogu rade od kuće, a kod ostalih, poput mene i supruge koja također radi u Karolinskoj, sve se svodi na odlazak na posao i povratak kući.

U šetnju idemo u šumu, gdje je malo ljudi i to na pristojnoj udaljenosti od pet metara. S djecom se čujemo telefonom i mogu reći da smo osobnu komunikaciju sveli na minimum. No, škole i vrtići rade normalno - objašnjava prof. dr. Bogdanović.

Na gerijatrijskom odjelu uređen je poseban odjel s jednokrevetnim sobama, od kojih svaka ima tuš, zahod i dodatni krevet za člana obitelji

Edukacije

Ističe da se zbog korone stalno provode edukacije za liječnike i medicinske sestre.

- Mi smo na gerijatriji napravili poseban odjel na koji možemo prihvatiti 24 pacijenta koji ne trebaju respirator nego samo kisik i drugu, malo veću skrb. Sobe su jednokrevetne s dodatnim krevetom za člana obitelji, s tušem, zahodom... Plan je da to kad ‘ode’ korona, iskoristimo kao tzv. intenzivne gerijatrijske krevete za pacijente starije od 75 godina.

Što se pak tiče priprema za moguće veći broj pacijenta s koronavirusom, postavljena je u Stockholmu i velika vojna bolnica ako zatreba - kaže prof. dr. Bogdanović. Za zaštitu medicinskog osoblja koje skrbi o pacijentima s koronavirusom koji ne zahtijevaju intenzivnu skrb obavezne su majice kratkih rukava, a od zaštitne opreme koriste se maska, vizir i pregača. Nakon posla slijedi tuširanje.

Objasnio je prof. dr. Bogdanović i kako se radi trijaža starijih pacijenata, odnosno kako se procjenjuje mogući razvoj komplikacija.

- Treba istaknuti da u tome nije primarno tzv. kronološko starenje, nego se procjenjuje ono biološko. Radi se to skalom koja se zove frailty scale, a inače se koristi u procjeni osnovnog zdravstvenog stanja neke osobe.

Osim koliko pacijent ima godina, procjenjuje se u kakvoj je ‘formi’, treba li štap ili hodalicu, pomoć druge osobe pri kretanju, je li u kolicima, nepokretan ili je možda u terminalnoj fazi neke bolesti. To služi za planiranje razine skrbi i smanjenje troška jer se odmah propisuje najučinkovitiji tretman - kaže prof. dr. Bogdanović.

Predintenzivna

I sin prof. dr. Bogdanovića, Darko, radi s oboljelima od koronavirusa u istoj bolnici.

Darko Bogdanović

- Trenutačno stažiram pa ‘kružim’ po bolnici. Sad sam na odjelu koji se može opisati kao predintenzivna skrb. Naime, kod nas leže malo teži pacijenti koji trebaju ventilaciju, ali ne još respirator. Riječ je o neinvazivnoj ventilaciji (NIV), a kisik dolazi putem maske za nos, maske za usta i nos ili kacige - objašnjava dr. Darko Bogdanović.

Dodaje da je na odjelu na kojem radi uobičajena zaštita odijelo s dugim rukavima, maska i vizir koji štiti oči te rukavice. Koji tip maske se nosi ovisi o tome je li rizik aerosol (čestice zraka) ili ne. Sa zaštitnom opremom se kao i u većini zemlja postupa vrlo pažljivo jer kao i svuda, i u Švedskoj prijeti opasnost od nestašice.

- Vjerojatno će se neke mjere oko koronavirusa mijenjati i u Švedskoj, ali to će ipak ovisiti o kretanju broja oboljelih - zaključuje dr. Darko Bogdanović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:00