‘Hrvati su najomraženija zajednica u Srbiji, imamo najveće negativne stereotipe, ali ne predajemo se‘

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov bio je gost emisije Pressing na N1 televiziji te je tom prilikom govorio o položaju Hrvata u Srbiji, izlasku na parlamentarne izbore i drugim temama.

Kao najveći problem Hrvata u Srbiji Žigmanov ističe to što Hrvati nemaju zastupnike u Skupštini Srbije, iako bi to trebali.

“Mi smo živa zajednica koja je unutar sebe dobro organizirana. Samo u području kulture imamo 50-ak udruga koje godišnje organiziraju 300-tinjak manifestacija, dobro smo organizirani u području obrazovanja, također imamo pristojne institucije s razvijenim kapacitetima. Kada je u pitanju rješavanje naših problema u nekim segmentima vidimo pomake, pogotovo kada je u pitanju obrazovanje. U procesima smo rješavanja pitanja udžbenika, imamo dobru mrežu informiranja. No situacija u kojoj se nalaze hrvatske zajednice ne ovise samo o našoj posloženosti, nego i društvenom ambijentu. Posljednjih godina smo bilježili pomake nakon povijesnog susreta 2016., a onda i 2017. Aleksandra Vučića i Kolinde Grabar-Kitarović gdje su neka pitanja priznata da postoje i počela se rješavati, no još uvijek nisu riješeni svi izazovi s kojima se suočavamo. Najveći problem je što smo isključeni iz procesa donošenja odluka, tj. članak 9. međudržavnog sporazuma - kojim se jamči institut garantiranih mandata Hrvatima u Republici Srbiji - nakon 18 godina se još uvijek ne upražnjava”, rekao je Žigmanov.

Zašto se sporazum ne provodi, kaže Žigmanov, pitanje je za one koji su na vlasti.

“Od onih prodemokratskih pa do današnjih. Pitanje reprezentacije manjina u Srbiji nije dobro riješeno. Samo brojčano velike, teritorijalno koncentrirane, manjine imaju riješeno zastupništvo. Hrvatska zajednica je srednjeg broja građana, teritorijalno disperzirana, negativno je vrlo snažno označena. Uvijek iskazujemo očekivanje da se to počne primjenjivati. Sada smo u takvom položaju da imamo vijećnike u dvije gradske tj. općinske smaouprave i ništa više. Naravno da je takvo nešto neodrživo, naravno da bez participacije možete malo toga postići, pogotovo tamo gdje imate problema s vladavinom prava”, rekao je.

“Čuli smo velik broj izgovora kako se ne može primjenjivati članak sporazuma, razlozi su bili raznovrsni, ali činjenica je da mi 18 godina ne sudjelujemo u procesu donošenja odluka. To je frustrirajuće. Trošite energiju na brojnim drugim stvarima, a ne možete unutar institucija rješavati probleme zajednica”, dodao je.

S druge strane, Srbi u Hrvatskoj imaju tri saborska zastupnika.

“Vi u takvoj situaciji imate lagodnu poziciju. To nije samo pitanje Sabora, tu su dožupani, dogradonačelnici... To je cijela plejada onih koji su uključeni u procese. U Srbiji je to nula. Vi ni na koji način ne možete biti dionik procesa ako vas drže svezanima rukama i nogama. Naravno da to ima i svoju strateški važnu funkciju jer mi smo zajednica koja zbog toga ima daleko veći problem od drugih zajednica. Naravno da tome pridonosi naš specifični položaj. Mi smo ranjena zajednica koja je 90-ih jedina bila predmet etnički motiviranog nasilja. Imamo najveće negativne stereotipe. Mi smo najomraženija zajednica u Republici Srbiji”, rekao je Žigmanov.

“Plivati u takvom kontekstu je izuzetno složeno, ali mi se ne predajemo, želimo samo da nam se dopusti ono što nam je pravima propisano i što je Srbija preuzela kao svoju obvezu u bilateralnim odnosima, što je završeno sporazumima s RH. Ništa više”, rekao je Žigmanov.

Prema popisu iz 2011. Hrvata je u Srbiji bilo oko 58.000. Ove godine je novi popis.

“Mi vjerujemo da je broj koji je popis službeno registrirao daleko veći kada su u pitanju Hrvati u Srbiji. Ako pogledate disperziju, oni koji su se regionalno izjasnili, nisu se izjasnili u nacionalnom smislu, etnički su se mimikrizirali, i to nas stavlja u poziciju da vjerujemo da je broj veći. Ovdje je u pitanju strah kada je u pitanju očitovanje nacionalnog identiteta. Radit ćemo kampanju koja će biti pozitivna, kreativna, ohrabrivati da se ljudi u listopadu bez skrupula i zatega izjasne kao Hrvati, da kažu da im je materinji jezik hrvatski i da su pripadnici, u većini, rimokatoličke vjeroispovijesti. Legitimno je ući u proces ohrabrivanja. Jer ako početkom 21. stoljeća bez straha ne možemo reći tko smo, bojim se da će Srbija biti markirana kao država koja ima deficite kada je u pitanju tolerancija, demokracija”, rekao je Žigmanov.

Dodaje da međudržavni odnosi u posljednje dvije godine gotovo i ne postoje.

“Počela je nova faza s dolaskom administracije premijera Andreja Plenkovića, bilo je posjeta ministara vanjskih poslova, bilo je riječi da će se subotička deklaracija koja je potpisana 2016. godine početi ostvarivati, no svjedoci smo da posljednjih godinu dana, osim sporadičnih komunikacija diplomatskim notama, odnosi ne postoje. Mi se ne radujemo tome, žalimo. Osjećamo izravne posljedice takvog stanja. Mi želimo biti konstruktivni čimbenik. Kada je u pitanju odnos hrvatskih zajednica spram aktualne vlasti u Srbiji, mi smo oduvijek bili za to da surađujemo sa svim instancama. Neke kapitalne probleme smo riješili, ali stalno ukazujemo da to nije cjelina problema. Želimo biti priznati kao ravnopravni građani koji će biti u punom kapacitetu integrirani u društvo, a ne da budemo objekti različitih politika koje imaju cilj razdvojiti, isključiti nas iz struktura, da se ne moramo skrivati kada je u pitanju identitet i da na koncu imamo neku vrstu stigme da smo instrumenti Zagreba, apostoli ustašofilije... Mi to s gnušanjem odbacujemo, mi smo lojalni građani Republike Srbije”, kaže Žigmanov.

Spominjalo se najesen 2020. da će premijerka Ana Brnabić Žigmanovu ponuditi mjesto državnog tajnika, no on kaže da nikakvih konkretnih razgovora o tome nije bilo.

“Nama i meni kao predsjedniku jedine relevantne političke stranke Hrvata to nije nikada nitko priopćio. U te razgovore nisu bili uključeni predstavnici hrvatske zajednice direktno. Na valu nove vlasti u RH i pozicioniranjem Srba u Hrvatskoj bilo je za očekivati da bude neka vrsta uzvratne geste, da se nađe ad hoc privremeno rješenje. Mi u tim razgovorima nismo sudjelovali. Sudjelovao je veleposlanik s Aleksandrom Vučićem. On je to iznosio u medijima, to je spinovano da sam ja predviđen, ali od toga nije bilo ništa. U Zagreb su se slale informacije da mi ne želimo biti, da ćemo i dalje ostati vrsta remetilačkog faktora, ali nikad nije bilo službenog razgovora. Nitko me nikad nije pozvao u vladu Srbije na razgovor da budem neki državni tajnik”, rekao je.

Do parlamentarnih izbora u Srbiji su dva mjeseca. Žigmanov kaže da će izaći na izbore jer su odgovorna stranka, ali još nisu razgovarali s kime.

“Pratimo poruke, tko što sve nudi, pogotovo kada su u pitanje manjinske zajednice. Otvoreni smo za razgovore. Najbliži su nam oni koji zagovaraju europske integracije, vladavinu prava i kojima je stalo do razvoja demokracije”, kazao je Žigmanov.