Hrvatska ulica u Beogradu od danas više ne postoji: ‘Sa zadovoljstvom smo je preimenovali‘

Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, unatoč formalnoj funkciji de facto prvi čovjek glavnog grada Srbije, na svom Facebook profilu u ponedjeljak je izvijestio javnost da je 'na inicijativu građana' Hrvatska ulica u beogradskom naselju Kotež preimenovana u Ulicu glinskih žrtava 1941. godine.

Vesić je u svojoj objavi poručio da u glavnom gradu Srbije "ulicu trebaju imati oni gradovi i zemlje koji poštuju Beograd i imaju Beogradsku ulicu".

- Veliko mi je zadovoljstvo što je Skupština Grada Beograda prihvatila inicijativu građana da se Hrvatska ulica u Kotežu preimenuje u Ulicu glinskih žrtava 1941. godine, napisao je Vesić.

U nastavku je objasnio zašto je Hrvatska ulica preimenovana i na koji događaj bi sada trebala podsjećati Beograđane.

- U Glini se dogodio stravičan zločin, kada su ljudi zaklani u crkvi, jedan od najstrašnijih u Drugom svjetskom ratu, kao i da su hrvatske vlasti spomen-dom, koji je poslije rata izgrađen na kosturnici, preimenovale u Hrvatski dom, napisao je Vesić.

- U našem glavnom gradu ulice bi trebali imati oni gradove i one zemlje koje poštuju Beograd i imaju Beogradsku ulicu, zaključio je zamjenik beogradskog gradonačelnika, nekadašnji dugogodišnji bliski suradnik Zorana Đinđića koji je brzo nakon dolaska Aleksandra Vučića promijenio kaput i postao jedan od vodećih 'jastrebova' njegova SNS-a.

Kako izvještava Hina, Vesić je na sjednici gradske skupštine izjavio da "današnja Hrvatska ničim nije zaslužila da danas ima ulicu u Beogradu".

- Ukidanje Hrvatske ulice je logičan slijed s obzirom da oni nisu raskrstili sa zločinima koje su ustaše počinile. Ne treba sa tim izjednačavati cijeli hrvatski narod, ali vlasti to trebaju pokazati, a to ne pokazuju i to davanjem ulicama ime (Mile) Budaka", citirala je danas agencija Tanjug ocjene Vesića tijekom rasprave o preimenovanju Hrvatske ulice.

Na dnevni red sjednice gradskog parlamenta srbijanske prijestolnice taj prijedlog došao je na inicijativu građana prigradskog naselja Kotež u gradskoj općini Palilula, na lijevoj obali Dunava, koji stanuju u toj ulici.

Primjedbu na preimenovanje Hrvatske ulice imao je vijećnik Građanskog demokratskog foruma (GDF) i profesor Fakulteta političkih znanosti Rade Veljanovski, poručivši da čin ne pridonosi i ne vodi prevladavanju sukoba Srbije i Hrvatske iz prošlosti.

Veljanovski drži nespornim da nekoj ulici u Beogradu treba dodijeliti naziv Glinskih žrtava 1941. godine jer je to i odavanje počasti srpskim žrtvama koje su pobile ustaše u Drugom svjetskom ratu, a taj zločin, istaknuo je Veljanovski, ne smije biti zaboravljen.

"Ukidanjem Hrvatske ulice mi ne pridonosimo prevladavanju sukoba iz prošlosti, a mi jesmo imali probleme i sve to ne može se zaboraviti", rekao je Veljanovski, sugerirajući kako je prevladavanje sukoba jedini način da se pravim putem krene u budućnost

Ovom odlukom se tome ne pridonosi, poručio je Veljanovski.

Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, koji je ranije obrazlagao razloge za preimenovanje Hrvatske ulice, među ostalim, i potrebom za reciprocitetom, uzvratio je Veljanovskom ocjenom kako svi u regiji trebaju dati doprinos razumijevanju, ali da toga ne nema bez povijesnog dogovora Srba i Hrvata, te Srba i Albanaca.

Vesić je istodobno ocijenio kako se ne može dopustiti da se u Hrvatskoj osporavaju ustaški zločini nad srpskim narodom Jasenovcu jer se na taj način ne priznaju zločini koje je počinio ustaški režim.

Zamjenik beogradskog gradonačelnika je sugerirao da u Jasenovcu treba pisati da je to bio "organizirani, državni genocid nad jednim narodom".

Vesić je ocijenio kako ne može Srbija biti uvijek ta koja će slati signale dobre volje, a da takvi signali izostaju s druge strane.

On je poručio kako će "svi koji poštuju Beograd imati poštovanje" Beograda, ocijenivši kako "za sada u odnosu sa Hrvatskom imamo samo nas koji pružamo ruku pomirenja, a ne dobijamo ništa".

Stanovnici Koteža svoj su prijedlog za preimenovanje Hrvatske ulice u Ulicu Glinskih žrtava 1941. obrazložile navodima da se "pokolj u Glini, u Crkvi Presvete Bogorodice dogodio 29. srpnja 1941. godine kada su ustaše ubili više od 1.700 ljudi".

"Žrtve su bile lokalno srpsko stanovništvo. Pokolj u glinskoj crkvi predstavlja jedan od najvećih ustaških zločina koji je proveden prije sustavnog genocida u Jasenovcu, Jadovnu i Staroj Gradiški... Novim nazivom ulice želimo sačuvati sjećanje na nevino stradalo stanovništvo", istaknuto je u inicijativi stanovnika Koteža gradskim vlastima.

U Hrvatskoj ulici u Kotežu ploče s imenom ulice odavno su poskidane, ali se ime navodi u svim službenim dokumentima, dok imena ulice nije bilo ni na autobusnom stajalištu, gdje je na ploči izvješeno ime Ulice Slavka Kolara, jedne od okolnih s kojima se križa Hrvatska ulica.

Prema ranijim najavama, ploče s novim imenima u Beogradu bi, osim Hrvatske, trebale dobiti i sadašnje Porečka, Hvarska, Splitska, Podravska, Bjelovarska i Šibenička, a mijenjat će se nazivi Ljubljanske, Bledske, Bosanske, Mariborske, Celjske, Lopudske, Murske i Zeničke na Paliluli.

Ranije je Zadarska ulica preimenovana u ulicu književnika i nekadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, a Zagrebačka u Ulicu Koče Popovića, revolucionara i antifašista čija je rodna kuća u toj ulici.