HRVATSKI DUŽNICI MOGU ODAHNUTI Franak neće rasti, Švicarci odbili spasiti svoje zlato

Švicarci su već prema prvim neslužbenim rezultatima današnjeg referenduma velikom većinom odbili inicijativu za povećanje zlatnih rezervi Švicarske narodne banke nazvanu “Spasimo naše zlato”.

Zahvaljujući tome tečaj švicarskog franka ostat će stabilan, pa i hrvatski dužnici u toj valuti mogu odahnuti.

Na federalnoj razini, protiv takvog je prijedloga glasalo 78 posto Švicaraca, a odbijen je i u većini kantona.

Inicijativu su pokrenula tri ključna člana švicarske desno orijentirane stranke - Swiss People Party, no stranka je nije i službeno podržala, a protiv inicijative izjasnili su se i švicarska vlada i predsjednik Švicarske narodne banke Thomas Jordan, koji je povećanje zlatnih rezervi, kako izvještava Bloomberg, opisao kao pozivnicu špekulantskim ulagačima da naštete švicarskoj ekonomiji.

Gubitnici na referendumu za švicarsku su nacionalnu televiziju izjavili kako su uvjereni da će glasanje o zlatnom standardu podići svijest o greškama Švicarske narodne banke, dok su pobjednici rezultat protumačili kao povjerenje građana u njezinu ispravnu politiku.

Švicarska narodna banka sada neće morati povećati zlatne rezerve, odnosno u zlatu držati najmanje 520 milijardi franaka (540 milijardi dolara). Odbijanje inicijative predvidjele su i ankete prije referenduma. Švicarska narodna banka (SNB) uključila se u argumentiranje na referendumu, objašnjavajući da, bude li morala povući zlato koje drži u Kanadi i Velikoj Britaniji, neće moći održati stabilnost cijena na švicarskom tržištu. Posljedica bi svakako bila jačanje franka, koji se SNB od kraja 2011. trudi držati na cijeni od 1,2 franka za euro, obvezujući se da će kupovati stranu valutu neograničeno samo kako bi obranio tu razinu tečaja.

- Prava riječ je olakšanje - komentirao je rezultat referenduma Janwillem Acket, glavni ekonomist švicarske banke Julius Baer Group iz Züricha, za Bloomberg.

Jačanje franka, naime, jako šteti švicarskom izvozu, posebice farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, čiji je izvoz snažan na tržišta SAD-a i EU, što je prije tri godine i dovelo do reakcije Švicarske narodne banke i namjernog slabljenja franka, čiji je rast u 2010. i tijekom 2011. u dužničko ropstvo doveo one koji su podigli kredite u toj valuti. Švicarska narodna banka značajno je povećala svoju imovinu s ciljem obuzdavanja svoje valute, a danas imaju 1,040 tona zlata, što čini oko 8 posto njihove ukupne imovine.

Analitičari procjenjuju da će SNB-u uspjeti zadržati franak na dogovorenoj razini i u idućoj godini ne bude li se kriza u Europskoj uniji produbljivala. To znači da bi i rate kredita hrvatskim dužnicima u franku trebale, s tog aspekta, ostati stabilne.