SMRT U ZATVORU

Htio je biti James Bond, a na kraju je postao autor najvećeg obavještajnog skandala u SAD-u

Hanssen je bio osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu nakon što se 2001. izjasnio krivim po svih 15 točaka optužnice

Robert Philip Hanssen

 -/Afp

Robert Hanssen, američki federalni agent koji je više od dva desetljeća Moskvi dostavljao povjerljive dokumente SAD-a, ovog je ponedjeljka pronađen mrtav u samici ADX-a Florence, jednog od najbolje čuvanih zatvora na svijetu, u kojoj je od početka 2000-tih služio doživotnu zatvorsku kaznu zbog veleizdaje i špijunaže.

Pod aliasom Ramon Garcia, Hanssen je ruske agente 1980-ih upozorio da američka federalna vlada kopa tunel ispod sovjetske ambasade u Washingtonu, ponudio je Moskvi plan SAD-a za slučaj eskalacije nuklearnog rata te je raskrinkao identitet nekolicine ruskih agenata koji su povjerljive informacije dostavljali CIA-i, zbog čega su oni bili pogubljeni. Cijena? Dijamanti, obveznice i 1,4 milijuna dolara u kešu.

FBI do dana današnjeg Hanssenov slučaj smatra "najvećim obavještajnim debaklom u povijesti SAD-a".

- Htio je biti James Bond, a bio je ogorčen što ga je matična agencija svodila na knjižničara - objasnio je redakciji The Washington Posta agent Eric O‘Neill, koji je svojedobno vodio istragu protiv Hanssena.

Predani državni službenik, veliki katolik, uzorak suprug i otac šestero djece, Hanssen početkom 1980-ih godina dobiva premještaj u njujorški ured FBI-a. Po dolasku na novo radno mjesto postaje mu jasno da će u skupom New Yorku s plaćom javnog službenika vrlo teško uspjeti prehraniti osmeročlanu obitelj, zbog čega već deveti dan po premještaju stupa u kontakt s KGB-om te im nudi prvi povjerljivi dokument za 100.000 dolara. I tako je krenulo.

image

Robert Philip Hanssen

-/Afp

Nakon što su federalni agenti sredinom 1990-ih uhitili Aldricha Amesa, još jednog Amerikanca koji je godinama špijunirao za Ruse, postalo im je jasno da u svojim redovima imaju još jednu krticu, zbog čega su oformili poseban tim čiji je jedini zadatak bio identificirati izdajnika.

FBI i CIA su došli u posjed dokumenta koji ih je uputio na Roberta Hanssena, tadašnjeg službenika Ureda za strane misije u State Departmentu. Znali su da moraju djelovati brzo jer je Hanssen već bio pred mirovinom.

Pratilo ga 300 agenata

U sklopu šire strategije ponudili su mu promaknuće kako bi ga namamili u vlastiti ured koji je, naravno, prethodno bio dobro ozvučen. Punih mjesec dana više od 300 federalnih agenata pomno je pratilo svaki njegov korak; od trenutka kad bi napustio svoju kuću u Fairfaxu u Virginiji, do trenutka kad bi se u nju vratio.

Presreli su informaciju da će 18. veljače 2001. doći do nove dostave paketa povjerljivih informacija, i to u parku nedaleko od Hanssenova doma.

image

Robert Philip Hanssen

-/Afp

Čim je na dogovorenom mjestu ostavio materijal pažljivo zamotan u plastičnu vrećicu, na teren su izletjeli specijalci koji su ga uhitili. Službeno izvješće uhićenja navodi kako je Hanssen vrlo mirno prihvatio razvoj situacije, šturo komentiravši "kako im je dugo i trebalo da ga uhvate".

- Sami biste trebali odgovarati zbog nemara i sigurnosnih propusta koji su meni omogućili da počinim kazneno djelo - poručio je Hanssen sudu tijekom prvog saslušanja, istaknuvši kako je do povjerljivih podataka o nacionalnoj sigurnosti i vojnim tajnama došao rutinskom procedurom, uz propusnicu koju je imao kao dužnosnik federalne vlade; baš kao i stotine tisuća drugih Amerikanaca.

- Smatramo da ga nije motivirao samo novac, već da je istinski uživao u igri. U spoznaji da je nadmudrio svog poslodavca, koji je ujedno imao reputaciju najbolje špijunske agencije na svijetu - tvrde agenti koji su sudjelovali u njegovoj potjeri za The Washington Post.

John J. Hamre, zamjenik tadašnjeg ministra obrane, tvrdi da su pisma koja je Hanssen na početku špijunske karijere slao KGB-u zvučala kao poslovna transakcija, dok su ona koja je slao pred kraj zvučala kao sipanje žuči ogorčenog sociopata.

- Bio je gladan pažnje za koju je smatrao da zaslužuje, a da je ne dobiva - objasnio je.

Hanssen je bio osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu nakon što se 2001. izjasnio krivim po svih 15 točaka optužnice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 09:15