OPTUŽEN ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI

I HADŽIĆA HAAG PUŠTA NA SLOBODU? 'Bolestan je, bilo bi nečovječno...'

Nakon što je Haški tribunal nedavno na slobodu pustio optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja, argumentirajući takvu odluku njegovim lošim zdravstvenim stanjem, nekadašnji vođa pobunjenih Srba na istoku Hrvatske i šef 'Republike Srpske Krajine' Goran Hadžić zatražio je od sudišta da i njega pusti na privremenu slobodu iz istog razloga.

Kako piše Dnevni avaz , Hadžić je zahtjev za puštanje podnio u četvrtak, ali sve informacije o njegovom zdravstvenom stanju u podnesku su zatamnjene, s obzirom da se smatraju povjerljivima i privatnima. Ipak, kako se neslužbeno može čuti, a mediji su o tome već i izvještavali, u listopadu je ovaj haški optuženik navodno pretrpio infarkt, a proces protiv njega od tada je u prekidu.

U hitnom zahtjevu Hadžićeva obrana traži da ga se smjesta pusti na privremenu slobodu radi liječenja jer za to nema uvjeta u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu.

Po zahtjevu njegovih odvjetnika, Hadžić bi na privremenoj slobodi proveo barem četiri mjeseca. Precizirajući da je u četvrtak završen prvi dio liječenja, obrana navodi da je u sljedećim planiranim fazama tretmana neophodno da se pacijent što više odmara 'što je nemoguće u pritvorskim uvjetima'.

'Hadžića često bude drugi pritvorenici, on nema određenog njegovatelja i nije mu pružena njega koja bi omogućila njegov oporavak... Zadržati Hadžića u pritvoru tijekom ove ključne faze njegova liječenja, uzimajući u obzir sve okolnosti, bilo bi nečovječno i lišilo bi ga najbolje prilike', piše u zahtjevu, uz ocjenu da pritvor 'nije primjereno mjesto za Hadžića u ovoj kritičnoj fazi'.

Obrana se poziva na odluke kojima je Tribunal privremeno oslobodio generale Momira Talića i Đorda Đukića zbog neizlječive bolesti. Obojica su umrla ubrzo po oslobađanju.

Obrana tvrdi da bi se Hadžić obvezao da se s privremene slobode poslije liječenja vrati na nastavak suđenja pred Tribunalom.

Raspravno vijeće nedavno je naložilo da Hadžića pregledaju dva nezavisna liječnika-specijalista i da suce obavijeste hoće li, kada i pod kojim uvjetima optuženi biti spreman za nastavak procesa. Vijeće, kojim predsjeda belgijski sudac Guy Delvoi, odluku o Hadžićevom zahtjevu donijet će 'uskoro'.

Hadžića su, kao posljednjeg optuženog bjegunca, vlasti Srbije uhitile u ljeto 2011. Suđenje je počelo u listopadu 2012. U trenutku prekida procesa, u tijeku je bila njegova obrana.

Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje, od 1991. do 1993. u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini. Ta djela kvalificirana su kao zločini protiv čovječnosti.

Optužen je i za kršenje zakona i običaja rata: ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja neopravdano vojnom potrebom, uništavanje vjerskih objekata i pljačku privatne i javne imovine.

Cilj tih zločina, po optužnici, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva radi uključivanja velikog dijela teritorija Hrvatske u ujedinjenu srpsku državu.

U tom 'udruženom zločinačkom poduhvatu', po optužnici, Hadžić je sudjelovao zajedno s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, Milanom Martićem, Milanom Babićem, Jovicom Stanišićem, Frankom Frenkijem Simatovićem, Vojislavom Šešeljem, Radovanom Stojčićem zvanim Badža, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, Radmilom Bogdanovićem, Mihaljem Kertesom i Željkom Ražnatovićem zvanim Arkan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 13:26