Nakon što je Haški tribunal nedavno na slobodu pustio optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja, argumentirajući takvu odluku njegovim lošim zdravstvenim stanjem, nekadašnji vođa pobunjenih Srba na istoku Hrvatske i šef 'Republike Srpske Krajine' Goran Hadžić zatražio je od sudišta da i njega pusti na privremenu slobodu iz istog razloga.
Kako piše Dnevni avaz , Hadžić je zahtjev za puštanje podnio u četvrtak, ali sve informacije o njegovom zdravstvenom stanju u podnesku su zatamnjene, s obzirom da se smatraju povjerljivima i privatnima. Ipak, kako se neslužbeno može čuti, a mediji su o tome već i izvještavali, u listopadu je ovaj haški optuženik navodno pretrpio infarkt, a proces protiv njega od tada je u prekidu.
U hitnom zahtjevu Hadžićeva obrana traži da ga se smjesta pusti na privremenu slobodu radi liječenja jer za to nema uvjeta u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu.
Po zahtjevu njegovih odvjetnika, Hadžić bi na privremenoj slobodi proveo barem četiri mjeseca. Precizirajući da je u četvrtak završen prvi dio liječenja, obrana navodi da je u sljedećim planiranim fazama tretmana neophodno da se pacijent što više odmara 'što je nemoguće u pritvorskim uvjetima'.
'Hadžića često bude drugi pritvorenici, on nema određenog njegovatelja i nije mu pružena njega koja bi omogućila njegov oporavak... Zadržati Hadžića u pritvoru tijekom ove ključne faze njegova liječenja, uzimajući u obzir sve okolnosti, bilo bi nečovječno i lišilo bi ga najbolje prilike', piše u zahtjevu, uz ocjenu da pritvor 'nije primjereno mjesto za Hadžića u ovoj kritičnoj fazi'.
Obrana se poziva na odluke kojima je Tribunal privremeno oslobodio generale Momira Talića i Đorda Đukića zbog neizlječive bolesti. Obojica su umrla ubrzo po oslobađanju.
Obrana tvrdi da bi se Hadžić obvezao da se s privremene slobode poslije liječenja vrati na nastavak suđenja pred Tribunalom.
Raspravno vijeće nedavno je naložilo da Hadžića pregledaju dva nezavisna liječnika-specijalista i da suce obavijeste hoće li, kada i pod kojim uvjetima optuženi biti spreman za nastavak procesa. Vijeće, kojim predsjeda belgijski sudac Guy Delvoi, odluku o Hadžićevom zahtjevu donijet će 'uskoro'.
Hadžića su, kao posljednjeg optuženog bjegunca, vlasti Srbije uhitile u ljeto 2011. Suđenje je počelo u listopadu 2012. U trenutku prekida procesa, u tijeku je bila njegova obrana.
Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje, od 1991. do 1993. u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini. Ta djela kvalificirana su kao zločini protiv čovječnosti.
Optužen je i za kršenje zakona i običaja rata: ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja neopravdano vojnom potrebom, uništavanje vjerskih objekata i pljačku privatne i javne imovine.
Cilj tih zločina, po optužnici, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva radi uključivanja velikog dijela teritorija Hrvatske u ujedinjenu srpsku državu.
U tom 'udruženom zločinačkom poduhvatu', po optužnici, Hadžić je sudjelovao zajedno s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, Milanom Martićem, Milanom Babićem, Jovicom Stanišićem, Frankom Frenkijem Simatovićem, Vojislavom Šešeljem, Radovanom Stojčićem zvanim Badža, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, Radmilom Bogdanovićem, Mihaljem Kertesom i Željkom Ražnatovićem zvanim Arkan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....