I iz Rusije krenuo izbjeglički val, mladi masovno bježe od Putina: ‘Ne želim živjeti u većoj verziji Sjeverne Koreje‘

Gotovo jednomjesečna ruska invazija na Ukrajinu pokazuje sve više štetnih posljedica po Rusiju, a jedna od njih je i masovni odlazak mladih stručnjaka iz te zemlje, koji se pribojavaju međunarodne izolacije. Fenomen poznat i kao "odljev mozgova" tako je postao svakodnevica.

Za Aleksandra (ime je izmijenjeno radi zaštite identiteta, op.prev.) nije toliko važno što su s policama trgovina nestali proizvoda sa Zapada, niti što su zatvoreni McDonald'si, već ga je na razmišljanje o napuštanju Rusije nagnalo to što se boji da su svi njegovi ciljevi, snovi i planovi "otišli k vragu".

Prevoditelj je iz Moskve u kasnim dvadesetim godinama života, a kaže kako su brojni njegovi prijatelji već pobjegli u zemlje poput Turske, Gruzije i Armenije, dok ih se pozamašan broj upravo sprema na taj korak.

- Praktički ne postoji način da se u Rusiji zaradi dovoljno za život ako nisi u sustavu korupcije, politički povezan ili u kriminalu. Javljaju se glasine kako bi Rusija mogla biti isključena s Interneta. Ako se to dogodi, bježim odmah odavde. Ne želim živjeti u golemoj Sjevernoj Koreji - kazao je za Daily Telegraph.

Odljev mozgova predstavljat će novi udarac ruskoj ekonomiji koja se već bori s teškim sankcijama Zapada i odlaskom golemih korporacija poput Coca Cole i Zare. Mladi Rusi boje se ekonomske depresije koja će zavladati i uništiti im životnu i poslovnu perspektivu. Moskva se, podsjeća list, suočava s teškom financijskom situacijom te je prošlog tjedna po prvi puta od Boljševičke revolucije zatražila 30-dnevnu odgodu plaćanja svog duga međunarodnim kreditorima. Nije imala potrebnih 117 milijuna dolara koje je trebala isplatiti.

Dužnosnici u Gruziji, zemlji koju je Putin također napao još 2008., potvrdili su da je oko 25 tisuća Rusa dosad došlo k njima, a drugi su otišli u Armeniju, Finsku i Kazahstan. Samo u Armeniji zabilježeno je šest tisuća dolazaka, a broj se povećava iz dana u dan. Motivaciju za bijeg iz zemlje koja je počela rat u Ukrajini mnogi vide i u glasinama kojima se najavljuje uvođenje izvanrednog, ratnog stanja kako bi se smirili nemiri na ruskim ulicama te zatvorile granice i spriječio egzodus Rusa. Neke od mjera već su uvedene, pa ruski državljani tako ne smiju napustiti državu s više od deset tisuća dolara u devizama. Mladi Rusi pribojavaju se potpunog kolapsa ekonomije i povratka u najmračnija vremena Sovjetskog saveza.

Igor, 30-godišnji IT stručnjak, kaže kako u svom društvu više nema nijednog prijatelja koji ne planira odlazak, a u razgovoru s njima osjeća da su izgubili svaku nadu.

- Naše gospodarstvo kolabira. Kao dijete sam živio u devedesetima i ne želim to ponovno prolaziti. Želim se preseliti u London gdje možda mogu učiniti nešto za svoju obitelj - rekao je.

Prizor iz Moskve

AFP

Telegraph ističe kako gubitak mlade, talentirane i obrazovane radne snage uvijek vodi do smanjenja gospodarskog rasta, smanjuje porezne prihode, stvara manjak kvalitetne radne snage i uništava tvrtke koje donose zaradu. Studija MMF-a pokazala je da bi kumulativni rast BDP-a u Istočnoj Europi bio realno za čak sedam posto veći u periodu od 1995. do 2012. da nije došlo do iseljavanja.

Ruska analitičarka Madina Krustaljeva kaže kako studije pokazuju da će iseljavanje mladih stručnjaka najvjerojatnije doseći razinu iz 90-ih, kada je egzodus Rusa doveo do teških ekonomskih posljedica. Prema njezinim procjenama, iz Rusije je od 2014. otišlo oko pola milijuna visokoobrazovanih profesionalaca.

- Vlada pokušava pomoći tehnološkim kompanijama i spriječiti odlazak mladih stručnjaka, no to će biti gotovo nemoguće, jer se oni već sada pitaju što će im rusko gospodarstvo moći pružiti u idućih deset godina. Svi koji će moći, otići će - ističe.

Rusko tržište rada već se sada bori s visokom nezaposlenošću mladih. Posljednje izvješće Svjetske banke pokazalo je da je među nezaposlenima oko 17 posto mladih, što je daleko više od prosjeka u drugim zemljama.

Ekonomist Liam Peach kaže kako se Rusija dosad dijelom oslanjala i na stručne imigrante iz drugih bivših sovjetskih zemalja, no u novonastalim uvjetima teško ih može privući, što će, u kombinaciji s lošom demografskom slikom i slabim kapacitetima za stvaranje novih stručnjaka dovesti do dodatnih posljedica po gospodarstvo.

List podsjeća kako su brojni mladi stručnjaci htjeli napustiti Rusiju još i prije najnovijeg rata, jer je ekonomija godinama stagnirala, što je uzrokovano padom cijene energenata i međunarodnim sankcijama uvedenim nakon aneksije Krima.

Prošle se godine 48 posto ispitanika između 18 i 24 godine u velikoj anketi izjasnilo da bi voljelo trajno napustiti zemlju, a deset posto njih reklo je da je već poduzelo potrebne korake da to učini. Rat je sve drastično ubrzao.

- Mnogi u Rusiji uspoređuju ovu situaciju s onom u Sovjetskom savezu. Za mnoge od nas koji smo rođeni nakon raspada SSSR-a i koji nikad nismo živjeli u tom režimu, to je zastrašujuće, ne želimo da se naši životi vrate u ta vremena - kaže 22-godišnja Anna Golikova, studentica koja je ovog mjeseca napustila Rusiju i naselila se u Danskoj.

Angažirala se u organizaciji "Progovorimo za mir" te poučava ukrajinske izbjeglice novim jezicima. Kaže kako mladi u Rusiji ne vide nikakvu budućnost i smatra da će posljedice svega biti dugoročne. Mladi Rusi pribojavaju se, osim ekonomskih posljedica, i mogućnosti masovne mobilizacije, a mnogi vjeruju kako je posljednji trenutak za odlazak iz zemlje.