Situacija se u ratu u Ukrajini intenzivira. Obje strane žele ga, kako kažu, tijekom 2025. godine završiti - Ukrajina se sve teže brani, a Rusiju u sljedećoj godini, prema svim ekonomskim predviđanjima, očekuje kriza, pa moguće i recesija. I ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu ukrajinskom radiju Suspilne rekao da "sve treba učiniti da se rat završi diplomatskim putem u 2025. godini".
Iako su im stajališta još uvijek dijametralno suprotna, i jedni i drugi šalju signale o spremnosti na pregovore, pogotovo jer su evidentno i jedni i drugi u "strahu" od najavljenog "mirovnog prijedloga" nepredvidivog novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, eskalacija sukoba je na djelu - u rat se na stranu Rusije uključila Sjeverna Koreja koja je osim oružja poslala i vojsku, pa čak nije bitna njihova učinkovitost, ali je sama ta činjenica donijela preokret i rat učinila međunarodnim sukobom. Zbog toga je odlazeći predsjednik SAD-a Joe Biden, nakon dugo razmišljanja, odobrio Ukrajini da njihovim dalekometnom projektilima ATACMS mogu gađati ruske vojne ciljeve u dubini ruskog teritorija (neki tvrde da se to odnosi samo na Kursku oblast). Putin je na to rekao da to znači "izravno miješanje NATO-a u rat" (o Sjevernokoreancima ne govori) te je, kako se i očekivalo, potpisao i potvrdio novu rusku nuklearnu doktrinu koja predviđa preventivne nuklearne udare, ali i napade na zemlju koja ne posjeduje nuklearno oružje, a koja bi imala "podršku nuklearnih sila".
I u svjetlu svih tih događanja, koji sada nakon točno tisuću dana rata pokazuju da rat protiv Ukrajine ulazi u fazu kulminacije, dolazi i mirovni prijedlog (prilično na tragu plana Donalda Trumpa) od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji bi ga trebao predstaviti na summitu G20 koji se održava u Brazilu. Naime, Erdoğan je uspio sve ovo vrijeme ostati "prijatelj" i Kijevu i Moskvi, a da mu ni jedna strana to ne uzima za zlo. Upravo je zato predsjednik Erdoğan smatrao da ima "pravo" na svoj prijedlog. On sadrži, prenosi agencija Bloomberg, tri važne točke - zamrzavanje sukoba po liniji fronte koja je duga gotovo 1300 km, uvođenje "mirovnih snaga", a Kijev bi kao ustupak "zamrznuo" svoje zahtjeve za članstvom u NATO-u na 10 godina (Trump, podsjetimo, predlaže 20 godina), ali bi zato Ukrajina dobila jamstva da će i dalje dobivati vojnu pomoć. Turske vlasti ovaj pristup smatraju najrealnijim, iako priznaju da će Ukrajina teško prihvatiti ovaj prijedlog, a i Moskva već šalje jasnu poruku da je za nju to neprihvatljivo.
Ruski list RBK piše da bi turski dužnosnici htjeli odgoditi raspravu o dugoročnoj sudbini teritorija i usredotočiti se na osiguranje stabilnog prekida vatre, iako je i sam Erdoğan često govorio da Turska podržava "teritorijalni integritet Ukrajine", a poglavito se to odnosi na Krim. Naime, ne treba zaboraviti da u Turskoj živi velika te politički i ekonomski utjecajna zajednica krimskih Tatara koji su do 1946. godine, kada ih je tadašnji ruski vođa Josif Staljin "izmjestio" i raselio u Sibir i Kazahstan (na njihova je mjesta naselio etničke Ruse) bili većinsko stanovništvo Krima. Erdoğan se nada, navodi Bloomberg, da će uvjeriti Zelenskog da sudjeluje u mirovnim pregovorima koji bi se održali u Istanbulu jer je "vidio obavještajne podatke koji pokazuju da bi Ukrajina mogla izgubiti mnogo više teritorija tijekom sljedećih nekoliko mjeseci ako borbe ne prestanu".
Ruski mediji pak navode da bi njegov prijedlog mogle podržati i neke članice EU i NATO-a, koje se pribojavaju daljnje eskalacije te opasnosti od mogućeg izravnog sukoba između Rusije i NATO-a. Podsjetimo da su iz Kremlja Trumpov plan nazvali "apstraktnim", a za Erdoğanov kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, kako ga prenosi moskovski Komersant, poručuje da je "neprovediv i a priori neprihvatljiv za rusku stranu" te ističe da Rusija nije promijenila svoje uvjete "mirovnog sporazuma" koje je ljetos iznio ruski vožd Vladimir Putin.
On je, podsjetimo zatražio da se Ukrajina potpuno povuče iz Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti te prizna pripajanje tih područja Rusiji (ta područja su u rujnu 2023. godine anektirana). Osim toga, Ukrajina se u potpunosti mora odreći svojih ambicija da pristupi NATO-u te imati neutralni i beznuklearni status, a i Zapad mora "povući" sankcije koje je uveo Rusiji. Dakle, to je Putinov prijedlog. Osim toga, ne jednom je rekao da Rusija neće pristati ni na kakve međunarodne snage u Ukrajini. Naime, to bi se u Rusiji, bolje reći u Kremlju, percipiralo kao poraz. Ukrajina, podsjetimo, inzistira na povlačenju ruskih trupa i povratku na granice iz 1991. godine, odnosno onda kada je ostvarila, raspadom SSSR-a, svoju neovisnost i kada je i Rusija priznala te granice kao neupite granice Ukrajine. Iako se množe mirovni prijedlozi, zasad je teško vjerovati da će, u prvom redu Moskva prihvatiti nešto što u potpunosti ne ide njoj u prilog, a više je puta iz Moskve poručeno da se mirovni pregovori mogu održati "samo pod ruskim uvjetima". Drugim riječima, to znači pod uvjetima ukrajinske kapitulacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....