I u Vatikanu uvode mjere protiv sukoba interesa, ni kardinali ne smiju uzeti ručak skuplji od 40 eura

Poglavar Katoličke crkve papa Frane objavio je motu proprio (na vlastitu inicijativu) propis o financijskim i srodnim ograničenjima za dužnosnike Rimske kurije, odnosno Države Vatikanskoga Grada.

Tom se zakonskom dopunom Općeg pravilnika Rimske kurije pooštravaju uvjeti i ograničenja. Primjenjuje se na kadrove u razredima od C do C3, dakle od kardinala prefekata odnosno predsjednika dikasterija, pa do doravnateljâ s petogodišnjim voditeljskim ugovorom, a i na sve ine koji imaju ovlasti prosudbe, kontrole odnosno nadzora.

Svatko od njih mora prilikom angažmana, pa zatim svake dvije godine, potpisati izjavu u kojoj pod odgovornošću tvrdi da nije pravomoćno osuđen u Vatikanu ili inoj državi, da se nije koristio oprostom, amnestijom odnosno pomilovanjem, te da nije oslobođen uslijed zastare. Zatim da nije podvrgnut kaznenom procesu ili istrazi u slučajevima kriminalnog udruživanja, korupcije, prevare, terorizma, recikliranja nezakonito stečena novca, iskorištavanja maloljetnika, trgovine ljudskim bićima ili njihove eksploatacije, porezne utaje, odnosno izbjegavanja poreza.

Ne smiju imati dionice

Mora nadalje potvrditi da ne posjeduje, pa ni preko posrednika, ni novac, ni investicije, ni dionice ni u jednoj od zemalja na popisu sumnjivih za recikliranje (tzv. poreznih rajeva), uz iznimku srodnika koji ondje prebivaju ili borave zbog dokazano opravdanih razloga. Mora potvrditi da sva nepokretna i pokretna dobra koja posjeduje ili samo koristi, potječu od zakonitih aktivnosti, kao i bilo koji njegov prihod ili dohodak. Također ne smije imati dionice ni veze u tvrtkama kojih ciljevi nisu u skladu sa socijalnim naukom Katoličke crkve.

Potpuna je novost da ne smiju primiti ni dar ni uslugu čija vrijednost nadilazi 40 eura.

Potpisnici ovlašćuju Tajništvo za ekonomiju da provjerava istinitost tvrdnji. Tko slaže, bit će otpušten i odgovarat će za štetu, materijalno i kazneno.

U Vatikanu naglašavaju da se te mjere protiv sukoba interesa, klijentelizma, odnosno korupcije, uvode u skladu s najboljim međunarodnim normama, pošto je Sveta Stolica pristupila Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

Mjere su objavljene uoči Moneyvalove procjene transparentnosti vatikanskih financija. Sveta Stolica se nada da će napokon biti uvrštena na "bijeli popis" urednih i poštenih država.

Ovo Papino antikorupcijsko zaoštravanje na osobit je način vezano uz njegov lanjski također antikorupcijski motu proprio kojim je zaoštrio uvjete za natječaje, javna nadmetanja, dražbe i najmove u Svetoj Stolici i Vatikanskoj Državi.

U uvodu dokumenta Papa upozorava na dio iz Svetog pisma gdje se kaže da je poštenje spram sitnica izravno vezano s čestitošću u važnim stvarima.

Dostupni podaci

Očito, Papa smatra da Katolička crkva ne samo mora biti poštena i doimati se poštenom, nego i da svakome moraju biti dostupni podaci iz kojih se može uvjeriti u njezinu čestitost u materijalnim pitanjima.

Bez obzira na pučke predodžbe o papinskoj moći, te mjere može nametnuti samo onima koji su pod njegovom izravnom vlašću: Rimskoj kuriji i Državi Vatikanskoga Grada. Kad je riječ o preostalih četiri tisuće i kusur biskupija po svijetu, čak se i Papa može samo pobožno nadati da će krenuti za njegovim primjerom.

U mnogo slučajeva, Papini primjeri su ostali izolirani, ili su čak izvrgavani sprdnji u katoličkim krugovima. Njegovo odustajanje od Apostolske palače i smještaj u Dom Sv. Marte mnogi su nazvali demagogijom, ili su ga čak optužili da i ondje živi u luksuzu, otevši sobe potrebitima. Ne znamo ima li izvan Italije biskupije koja, poput Vatikana, skrbi o beskućnicima blizu njezinih vrata. Napokon, Sveta Stolica i Država Vatikanskoga Grada već godinama objavljuju detaljnu konsolidiranu bilancu, ali je malo biskupija koje su se u tome ugledale na Vatikan.