POVIJESNI PRESEDAN

Ideja o Ukrajini poput Zapadne Njemačke bačena na stol, nisu svi oduševljeni: ‘Katastrofa!‘

Zapadnonjemački presedan potiho guraju neke europske prijestolnice, a ideja je prihvatljiva i u nekim strateškim krugovima u Ukrajini

Ceremonija učlanjenja Zapadne Njemačke u NATO 9. svibnja 1955. u Louveciennesu, blizu Pariza

 -/Afp

Godišnji summit NATO-a ove godine ima posebno visoke uloge. Dok se dužnosnici iz Sjeverne Amerike i Europe ovog tjedna su se okupili u litavskoj prijestolnici Vilniusu, a glavno je pitanje kakvu vrstu uvjeravanja mogu ponuditi Ukrajini da bi se na kraju mogla pridružiti vojnom savezu. To je živa rasprava iza kulisa, s nekim diplomatima koji tvrde da bi bilo nemoguće primiti Ukrajinu dok je njezin rat s Rusijom u tijeku. Primanje države članice s okupiranim teritorijem, kažu, jednostavno bi bilo previše riskantno za ostatak NATO-a; jedini odgovoran izbor bio bi odgoditi raspravu do završetka rata.

Ali odgovor na te brige nedavno je stigao u obliku povijesne analogije: poslijeratna Zapadna Njemačka primljena je u NATO dok je zemlja još bila podijeljena i suočena s neriješenim teritorijalnim pitanjima, pa zašto Ukrajina ne može slijediti taj presedan? Zapadnonjemački presedan potiho guraju neke europske prijestolnice, a ideja je prihvatljiva i u nekim strateškim krugovima u Ukrajini kao mogući izlaz iz teškog položaja zemlje.

Olena Halushka, članica uprave Ukrajinskog centra za borbu protiv korupcije, ponovila je ukrajinski stav da Ukrajina mora dobiti poziv za članstvo u NATO-u u Vilniusu. Rekla je da će Ukrajina imati dovoljno vremena između poziva i trenutka kada postane punopravna članica da ponovno preuzme kontrolu nad svojim cijelim teritorijem. Ali ako se to ne postigne, kao što mnogi zapadni analitičari sumnjaju, Zapadna Njemačka služi kao ‘dobar presedan‘ kako se zemlje s okupiranim teritorijima još uvijek mogu pridružiti NATO-u, rekla je.

Osnovni argument

Godine 1955., dok je Istočna Njemačka bila pod sovjetskom okupacijom, Zapad je ušao u savez, obnovio se i procvjetao pod zaštitnim kišobranom NATO-a ne odričući se svog prava na ponovno ujedinjenje. Godine 1989., kada je pao Berlinski zid, bilo je to mirno okupljanje bez ijednog ispaljenog metka, daleko od paralizirajućeg straha od nuklearnog sukoba. Neki kažu da će se isti strahovi sada pokazati jednako pretjeranima.

Osnovni argument je da bi uključivanje ukrajinskog teritorija pod kontrolu ukrajinske vlade u NATO odvratilo Rusiju od daljnjeg zadiranja, predstavljajući to Kremlju kao svršenu stvar, ali bi ipak zadržalo pravo Ukrajine da se ponovno ujedini s okupiranim teritorijima kasnije pod odgovarajućim uvjetima .

Zagovornici te ideje tvrde da bi to ne samo zaštitilo Ukrajinu od buduće ruske agresije, već bi i zatvorilo sadašnji sukob poticanjem Rusije da sjedne za pregovarački stol. Nadalje, bilo bi jeftinije od pretvaranja Ukrajine u tvrđavu, instaliranja skupih sustava protuzračne obrane i obećanja neprestane opskrbe oružjem i streljivom po cijenu iscrpljenih zaliha kod kuće. To bi također djelovalo kao sigurnosno jamstvo za investitore te omogućilo obnovu. Također, omogućilo bi Ukrajincima da se vrate u neki privid normalnosti.

Ali postoji i jak protuargument. Istočna i Zapadna Njemačka imale su demarkirane granice koje su dogovorile pobjednice u Drugom svjetskom ratu, a oko fizičkog teritorija pod zaštitom NATO-a nije bilo dvojbe. Niti su te dvije države bile u aktivnom ratu. Kritičari tog argumenta kažu da bi nepostojanje definitivnih granica i mirovnog rješenja samo uvuklo članice NATO-a u rat.

Izravan sukob s Rusijom

Stefan Meister, voditelj Centra za red i upravljanje u istočnoj Europi, Rusiji i srednjoj Aziji pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose, rekao je da će pokušaj obrane nedefiniranog teritorija uvući savez u izravan sukob s Rusijom. (Članak 5. NATO-a poziva svaku državu članicu da brani bilo koju od njih pod napadom; op.a)

- Nejasne granice, djelomično pod kontrolom neprijatelja, pomicanje linija bojišnice – kako braniti takav teritorij? To će biti katastrofa za NATO - rekao je Meister te dodao: ‘Moramo misliti i na vlastitu sigurnost.‘

Thomas Kleine-Brockhoff, znanstvenik iz German Marshall Funda iz Sjedinjenih Država, ne misli da cijelo pitanje oponašanja modela pristupanja Zapadne Njemačke ima smisla.

- Pokreću ga oni koji žele Ukrajinu u NATO-u, ali Njemačku vide kao skeptika - rekao je. ‘To je zgodan argument‘, poručio je za Foreign Policy iz Berlina, ali po njegovom mišljenju usporedba nije korisna.

- Argument pretpostavlja da kada nuklearni kišobran NATO-a padne, čak i unutar podijeljene zemlje, doći će do mira. Ali to funkcionira samo kad i dokle god postoje dogovorene granice i nema sukoba u tijeku. Ako to nije slučaj, imate potencijal svakakvih problema proizašlih iz revizionizma obje strane - dodao je.

- Primjerice, na Vladimiru Putinu će biti da definira članak 5. te što je ispod ili iznad tog praga - smatra Kleine-Brockhoff.

Viši ukrajinski analitičar koji nije želio potkopati ukrajinsku poziciju danima prije summita govorio je za Foreign Policy pod uvjetom anonimnosti i rekao da, iako Ukrajinci to nikada ne mogu otvoreno priznati, zamrznuti sukob je jasna mogućnost. U tom scenariju, pristupanje po uzoru na Zapadnu Njemačku poslužilo bi kao vrijedna opcija. Ali Ukrajina neće mijenjati članstvo u NATO-u za potraživanja na svom teritoriju, dodao je analitičar. To je ključno za zabrinutost kritičara koji upozoravaju na uključivanje podijeljene Ukrajine. Kažu da to stvara opasnost da Kijev izvede oružanu intervenciju kako bi ponovno preuzeo svoj teritorij i gotovo sigurno da bude napadnut od strane Rusije kao odgovor, a onda bi pozivanje na članak 5. uključilo sve zemlje NATO-a. Ukrajinci se, sa svoje strane, brinu da bi uključivanje podijeljene zemlje Rusiji moglo dati izgovor da ojača svoje zahtjeve nad okupiranim područjima.

Sve ovisi o bojnom polju

Puno ovisi o tome kako će se stanje na bojnom polju razvijati u sljedećih nekoliko mjeseci, a možda i godina. Stručnjaci kažu da Zapad sada mora pojačati potporu Ukrajini i pružiti joj sve što je potrebno da Rusiji nanese dovoljan vojni poraz koja će prisiliti Kremlj da sjedne za pregovarački stol. Ali to se mora učiniti paralelno s nuđenjem Ukrajini političke pozivnice za NATO koja šalje jasnu poruku Moskvi. Ukrajinci se brinu da je razlog zbog kojeg Sjedinjene Države i Njemačka odustaju od pozivnice budući mirovni sporazum s Rusijom.

- Dajte Ukrajini dovoljno vojne pomoći, dopustite joj da obrani teritorij koji ima i vratite Rusiju natrag kako bi Putin imao interesa za prekid vatre - rekao je Meister.

- Prvo stvorite stabilne uvjete, a zatim uključite Ukrajinu u NATO. Tu ne bi trebalo biti odgode - dodao je Meister.

Aliona Getmančuk, direktorica Centra Nova Europa sa sjedištem u Kijevu, rekla je da zapadni saveznici još nisu započeli obuku ukrajinskih pilota na F-16, unatoč obećanju da će to učiniti još u svibnju, te da još uvijek odbijaju ojačati protuzračnu obranu zemlje.

- Rusi imaju 10 puta više topništva, više ljudi, više streljiva... Zato ponekad prevladavaju na bojnom polju. Nemamo zračni paritet - poručila je za Foreign Policy iz Kijeva.

- Zapadni saveznici žele da uspijemo, ali ne daju nam sredstva za uspjeh. Možda je to način da se posredno gurne Ukrajina na pregovore nakon protuofenzive - pita se Getmančuk.

Obećanja Ukrajini

Summit u Vilniusu mogao bi završiti obećanjem Ukrajini obrambenog partnerstva u izraelskom stilu, s neometanim pristupom naprednim sustavima oružja i drugom oružju i streljivu, s ciljem stvaranja tvrđave Ukrajina sposobne braniti samu sebe. Ali za razliku od Izraela, Ukrajina nema nuklearno oružje - dok Rusija ima. Postoji razlog za strah da će Ukrajina, ako se dugoročno suoči s Rusijom sama, bez sigurnosnog jastuka nuklearnog oružja u arsenalima članica NATO-a, nastojati izgraditi vlastiti.

Postoji, međutim, alternativa o kojoj malo tko dosad javno raspravlja: spajanje pozivnice za NATO s nekim kompromisom oko Krima predvođenog Ukrajinom. Politički poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u mogao bi pomoći u postizanju prekida vatre, obeshrabrujući Moskvu da nastavi rat. Ali to bi moglo biti izvedivo samo ako Ukrajina preispita svoja očekivanja. Iz Kijeva su puno puta poručili da žele povratiti sve okupirane teritorije, ali ako protuofenziva ne bude išla po planu, neki kažu da bi Ukrajini bilo bolje da se pripremi za kompromisno rješenje. Kijev je već signalizirao spremnost na kompromis oko Krima ako bi to moglo dovesti do mira.

Podsjetimo, Zapadnonjemački kancelar Konrad Adenauer također se silom odrekao ponovnog ujedinjenja u zamjenu za ulazak u NATO. Ukrajina se također mora ‘odreći upotrebe sile kako bi povratila Krim, ako želi ubrzani ulazak u NATO‘, napisao je nedavno François Heisbourg, viši savjetnik za Europu na Međunarodnom institutu za strateške studije.

- Rusija bi ostala de facto okupacijska sila na Krimu i tolerirala bi članstvo Ukrajine u NATO-u. Drugim riječima, Ukrajina će, poput Zapadne Njemačke, možda morati čekati na slučajan obrat povijesnih događaja, a ne na upotrebu sile, prije nego što njen teritorij bude ponovno ujedinjen - zaključuje Heisbourg.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 16:48