UZBUDLJIVA RASPRAVA

INTELEKTUALNI OKRŠAJ GODINE U filozofskom 'ringu' će mišljenja sučeliti Žižek i Peterson, cijene ulaznica za debatu otišle 'u nebo'

 
Jordan Peterson (lijevo) i Slavoj Žižek (desno)
 CROPIX

Ovog petka (19.4.) u Torontu će se dogoditi intelektualni događaj godine, debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka u dvorani pred oko 3,000 osoba u publici. Bit će to prvi susret dvije intelektualne zvijezde, a tema diskusije ima naziv 'Sreća: kapitalizam protiv marksizma'.

Mnogi bi se mogli zapitati čime su ova dvojica intelektualaca zavrijedili toliku pažnju. Slavoj Žižek je hrvatskoj kulturnoj javnosti dobro poznat kao česti gost različitih panel diskusija koje Srećko Horvat organizira u Zagrebu. Slovenski filozof već dugi niz godina svojim šarmom, dovitljivošću i humorom uspješno 'zavodi' dio populacije sklon političkim idejama ljevice.

Žižekovi bizarni tikovi, hrvatski jezik kojeg, kako sam kaže, govori poput 'nekadašnjih slovenačkih birokrata u Jugoslaviji' i sposobnost da teške ideje u svojim javnim nastupima omekša pažljivo odabranim vicevima (objavljena je i knjiga pod nazivom 'Žižekove šale') stvorila je vjernu publiku, koja možda Žižeka ne poznaje kao filozofa, ali ga obožava kao zabavljača. Unatoč simpatičnoj pojavnosti često ga nazivaju 'najopasnijim filozofom današnjice'.

Jordan Peterson je nova velika zvijezda na intelektualnom nebu, kanadski klinički psiholog i profesor na Sveučilištu u Torontu, koji je u vrlo kratkom roku postao Youtube senzacija s gotovo dva milijuna pretplatnika, a njegova knjiga '12 pravila za život' svjetski bestseler. Između ostalog, percipiran je i kao neka vrsta self help gurua, koji mlade ljude kroz jungovski pristup mitologiji predavanjima na Youtubeu poučava životnom samoostvarenju.

Peterson je postao poznat nakon što se pobunio protiv kanadskih propisa o obveznom oslovljavanju transrodnih osoba zamjenicom koju dotična osoba zahtijeva. Peterson smatra da se tu radi o prejakom državnom uplitanju u slobodu govora i nametanju postmoderne lijeve ideologije cijelom društvu.

U svom ekskluzivnom intervjuu za Jutarnji list, kojeg je s njim vodio Đino Kolega, Peterson je kazao: 'Zamjenice tu ustvari funkcioniraju poput nekakvih semantičkih prethodnica radikalno lijeve ideologije i svoje korijene vuku iz apsolutno istog impulsa koji je, marksizam recimo, iskrcao u ondašnji Sovjetski Savez ili Maovu Kinu. Kakav je to impuls? Onaj koji identitet pojedinca utvrđuje prema identitetu grupe'.

Peterson je postao ljubimac široke grupacije ljudi koja se odupire tzv. političkoj korektnosti, skupu pravila govora i ponašanja koji svoje porijeklo, prema mišljenju Petersona i njegovih istomišljenika vuče iz specifične kombinacije marksizma, intersekcionalnog feminizma i postmodernizma, a cilj mu je da punu slobodu govora omogući samo pripadnicima skupina koje su percipirane kao potlačene, a da navodno dominantnu skupinu 'bijelih heteroseksualnih muškaraca' izvrgne napadima koji bi trebali dovesti do gubitka njezine korumpirane moći.

Peterson se ne ustručava ustvrditi da je feministička predodžba o patrijarhatu kao o sustavu koji je tisućama godina podređivao žene 'odvratna ideja, koja unosi svađu u odnose muškaraca i žena'. Naglašava da nije antifeminist, ali je veliki kritičar suvremenog feminističkog pokreta, što je pokazao i u svom najpoznatijem javnom nastupu na britanskoj televiziji

Jordan Peterson pripada u okrilju interneta oformljenom krugu intelektualaca koji sebe često nazivaju 'intelektualni dark web' i koji pokušavaju kreirati otpor nadirućoj političkoj korektnosti.

Među pripadnicima ovog kruga, koji uključuje intelektualce koji se deklariraju kao ljevičari, desničari i libertarijanci se ističu znanstvenik i propovjednik 'novog ateizma' Sam Harris, islamski reformisti Ayaan Hirsi Ali i Maajid Nawaz, konzervativni aktivist Ben Shapiro, znanstvenici Steven Pinker i Bret Weinstein. Svoje ideje često iznose u popularnim podcastima kao što su 'Rubin Report' i 'Joe Rogan Experience Podcast'.

Iako ga često u medijima nazivaju desničarem, Peterson naglašava da je za njega osobni izbor pojedinca najvažniji i da su njegove ideje u skladu s tradicijom klasičnog liberalizma, protivnik je kolektivizma i identitetske politike s bilo koje strane ona dolazila. Žižek pak samog sebe opisuje kao 'staromodnog marksista' i 'radikalnog ljevičara'.

Do same ideje o debati je došlo nakon Žižekovog članka za Independent pod nazivom 'Zašto ljudi Jordana Petersona smatraju uvjerljivim? Iz razloga što ljevica nije pospremila vlastitu kuću'. Nakon objave članka Peterson je putem Twittera izazvao Žižeka na intelektualni dvoboj, što je slovenski filozof kasnije i prihvatio.

U članku je Žižek Petersona nazvao miljenikom alternativne desnice, nasljednikom desničarskog provokatora Mila Yiannopoulosa, koji je spojem humora i sarkazma 'zavodio' protivnike političke korektnosti na Youtubeu i drugim platformama, dok je Peterson svojim hladnim i racionalnim pristupom samu raspravu o toj problematici podignuo na viši nivo. U članku Žižek osuđuje 'opsesivnu regulaciju' kakvu politička korektnost postavlja u današnje društvo i time se, na neki način postavlja na stranu opozicije političkoj korektnosti, ali iz razloga (kako objašnjava u nekim svojim predavanjima) što smatra da bi taj fenomen najviše zla mogao napraviti samoj ljevici, jer se mnogi iziritirani ovom 'novokomponiranom' cenzurom okreću udesno.

Ideju o 'kulturalnom marksizmu', navodnom planu radikalne ljevice da uništi današnji liberalni sustav društva napadom 'odozgo' kroz nadgradnju socijalnih normi, za razliku od tradicionalnog komunističkog napada 'odozdo' kroz ekonomsku bazu i kolektivizaciju privatnog vlasništva, Žižek smatra 'ludom teorijom urote' koju zastupa i Peterson.

Rasprava u Torontu bi se prvenstveno trebala voditi o ekonomskim pitanjima, kao i o pitanju osobne sreće, ali za očekivati je da će Žižek i Peterson raspravljati i o svojim razlikama i sličnostima u odnosu prema političkoj korektnosti. Interes za debatu je očito velik jer su cijene ulaznica dosegle vrtoglave cifre od čak 1,500 dolara, što pokazuje da su jaki intelektualni boks mečevi postali unosni koliko i oni stvarni, u ringu. Debatu je moguće pratiti u 'živom' prijenosu, ali uz cijenu od oko 15 dolara. Pobjednika vjerojatno neće biti, ali je ljubiteljima intelektualnih rasprava uzbuđenje zagarantirano.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 11:14