KOPIRAJU VUKOVAR?

Invazija na Harkiv: Ukrajinci u bezizglednoj poziciji, Rusi formirali dva džepa od 130 četvornih kilometara!

Kijev neprestano napada rusku regiju Belgorod i Kremlj je racionalno zaključio da bi udar s te strane polučio višestruke koristi

Ruski tenk T-90M i Vladimir Putin

 Alexey Maishev/Sputnik/Profi/Alexey Maishev/sputnik/profi

Kijev priznaje "taktičke uspjehe" ruske agresorske vojske u oblasti Harkiv, zabrinjavajuća je vijest u ponedjeljak ujutro. Le Monde prenosi riječi Oleha Sinehubova, čelnika vojne uprave Harkiva, koji tumači da su ruski agresori, nakon trodnevnih intenzivnih borbi i bombardiranja, uspjeli formirati dva džepa ukupne veličine oko 130 četvornih kilometara duž granice, ali ne prelaze osam kilometara dubine i nisu probili glavnu obrambenu liniju zaštite Harkiva gdje živi 1,3 milijuna ljudi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je tijekom noćnog obraćanja rekao da se odvijaju i žestoke bitke u raznim dijelovima regije Doneck gdje je u protekla 24 sata bilo trideset oružanih sukoba oko Limana, Kupjanska, Kramatorska i drugih područja.

Operacija je počela u petak snažnim upadom iz smjera ruskog grada Belgoroda. Napad nije bio iznenađenje, ali obrambene snage nisu imale dobro pripremljene položaje što ih je, uz manjak streljiva, dovelo u gotovo bezizglednu situaciju.

Ušetali se u sivu zonu!

Mediji prenose status Denisa Jaroslavskog, zapovjednika izviđačkih jedinica, s Facebooka: "Prva linija fortifikacija i mina jednostavno nije postojala. Neprijatelj je slobodno ušao u sivu zonu preko granične linije koja u principu nije smjela biti siva!". Teške borbe vode se oko Vovčanska, sjeveroistočno od Harkiva. Rusija ga je bila okupirala početkom agresije, ali ga je Ukrajina vratila tijekom uspješne protuofenzive u kolovozu i rujnu 2022. godine. Moskva ga sada kani osvojiti po bilo koju cijenu. Ruske snage, kako navodi njihovo Ministarstvo obrane kojem se sada može vjerovati, u posljednja su dva dana osvojile devet sela. Ukrajinski vojni vrh povlači dio jedinica s drugih obrambenih linija u Donbasu.

Kremlj je nedugo nakon kraha ukrajinske prošloljetne ofenzive postupno preuzimao inicijativu na bojištu. Ruska je vojska opet pokazala da uči tijekom rata u koji u pravilu ulazi nepripremljena, ali se i dalje drži starih ruskih i sovjetskih načela: premoć u ljudstvu koje troši nemilice i oružju. Početkom proljeća je više obavještajnih izvora objavilo da je temeljni cilj ruske vojske zauzeti cijeli Donbas, dakle oblasti Doneck i Luhansk, jer je riječ o rusofonim oblastima koje su nesklone ostanku pod kijevskom vlasti. Kad je riječ o druge dvije oblasti čiju je aneksiju Vladimir Putin proglasio u rujnu 2022. godine, Kremlj bi bio zadovoljan da ostane na desnoj strani rijeke Dnjipro u Hersonskoj oblasti te da zadrži sadašnje položaje u Zaporiškoj, što podrazumijeva kontrolu nad najvećom nuklearnom centralom u Europi.

Budući da Kijev neprestano napada graničnu rusku regiju Belgorod, kremaljski su stratezi racionalno zaključili da bi udar s te strane na Ukrajinu polučio višestruke koristi.

Prvo, poslala bi se poruka stanovništvu te regije da Moskva misli na njih, ali to ruskom vodstvu i nije toliko važno.

Zatim, napad s te strane dovodi Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u pogibelj jer je od granice udaljen malo više od 30 kilometara. Rusko vodstvo želi se osvetiti stanovništvu Harkiva koje je do početka agresije bilo prorusko, ali se mobiliziralo u obrani pa grad nije pao.

Mini ofenziva, u koju je navodno uključeno oko 35.000 vojnika, natjerala je ukrajinski vojni vrh da povuče dio jedinica s obrambene linije u Donbasu koje su sada poroznije. Cijeli svijet zna da Ukrajina ne može osigurati dovoljno vojnika da bi parirala ruskim agresorima.

Moskva, kako se zasad može zaključiti, nema dovoljno snage da bi pokrenula operaciju zauzimanja Harkiva, ali se nada da bi mogla zauzeti pozicije s kojih bi se Harkiv našao na dometu ruskog topništva, što bi omogućilo danonoćno gađanje s ciljem slamanja morala stanovništva, ubijanja grada kako je to bivša JNA radila u Vukovaru. Moralni bi učinak bio golem, ruska bi agresorska vojska tako vratila položaje koje je imala nakon prvih dana rata i poništila poraz koji joj je ukrajinska vojska nanijela u ofenzivi krajem ljeta 2022. godine. Da bi spriječio takav rasplet, Kijev mora ojačati obrambene pozicije radi čega će povući još jedinica iz Donbasa. Ruske bi snage tada u Donbasu mogle krenuti u napad dok su obrambene linije propusne.

Rusija traži kako ostvariti zamah

Rusija nastoji pronaći jednu slabu točku na kojoj bi pukla ukrajinska obrana te je zatim maksimalno eksploatirati, i to želi učiniti dok još traju teškoće u opskrbi ukrajinskih snaga streljivom i oružjem. Proboj bi Moskvi dao zamah pa se počelo pričati i o mogućoj podjeli Ukrajine po toku rijeke Dnjipro. Takvo se što neće dogoditi, ali bi proboj obrambene linije bio težak udarac političkom vodstvu u Kijevu koje se nalazi pod pritiskom jer je sve očitije da Zelenski ne uživa podršku kakvu je imao početkom agresije, smjena generala Valerija Zalužnog loše je odjeknula, a jeka tog čina se nadvija nad vojne poraze koji slijede nakon njegova razrješenja.

Javnost je svjesna da obrana granične zone prema Belgorodu nije bila dobro pripremljena, što je dovelo do gubitka položajâ i, što je nemjerljivo važnije, ljudi. Istodobno traju stalni ruski zračni napadi koji su kritično oštetili energetsku infrastrukturu. Reuters prenosi da Ukrajina u ponedjeljak planira rekordan uvoz električne energije iz pet europskih zemalja - Rumunjske, Slovačke, Poljske, Mađarske i Moldove/Moldavije. "Energetski sustav doživljava značajan nedostatak električne energije veći dio dana", potvrdio je nacionalni operator elektroenergetske mreže Ukrenergo. Rusija tako uspijeva i u stvaranju preduvjeta da Ukrajina postane država koja nije u stanju osigurati energiju stanovništvu. Cilj je pretvoriti Ukrajinu u propalu državu na infrastrukturnoj razini, što bi odvratilo zapadne financijere i, nadaju se u Kremlju, Rusiji otvorilo prostor da je vrati u svoju sferu interesa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:23