Iran se nada promjeni u američkoj politici nakon pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima

Iran se nada promjeni u američkoj politici nakon izborne pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima, poručio je iranski potpredsjednik Ešak Džahangiri u nedjelju putem Twittera.

"Doba Donalda Trumpa i njegova pustolovnog i huškačkog tima konačno je završilo ...nadamo se da će SAD sada promijeniti svoju destruktivnu politiku", napisao je Džahangiri.

SAD bi se trebao vratiti svojim međunarodnim obavezama nakon izbora, dodao je iranski dužnosnik.

Iran je pogotovo zabrinut, što je predsjednik Hasan Rohani također spomenuo u subotu, u pogledu američkog povratka nuklearnom sporazumu s Iranom i ukidanja sankcija, nastavlja Džahangiri.

Američki predsjednik Donald Trump povukao se iz nuklearnog sporazuma 2018. koji je trebao osigurati da Iran koristi nuklearni program s niskom razinom obogaćenog urana samo u civilne svrhe te da ne može izgraditi nuklearnu bombu. On je također nametnuo nove sankcije Iranu. To je zemlju bacilo u najgoru gospodarsku krizu u povijesti, pogoršanu još pandemijom koronavirusa.

Budu li sankcije ukinute, izvoz nafte, najveći izvor prihoda, mogao bi se također povećati.

Nepovjerljive protivničke strane tražit će dodatne obaveze

Joe Biden obećao je ponovno se vratiti sporazumu iz 2015. godine, koji je Washington sklopio za vrijeme njegova potpredsjedničkog mandata, bude li se i Iran vratio ispunjavanju zahtjeva.

Diplomati i analitičari kažu, međutim, da se to vjerojatno neće dogoditi preko noći, jer bi nepovjerljive protivničke strane jedna od druge zahtijevale dodatne obaveze.

"Dvije se strane neće brzo i lako uskladiti. Trebat će vjerojatno šest mjeseci i moguće je da se neće moći dogovoriti", rekao je Robert Einhorn, stručnjak za kontrolu oružja s instituta Brookings.

U dogovoru sa Sjedinjenim Državama i drugim svjetskim silama, Iran je pristao na ograničenje nuklearnog programa, a zauzvrat ublažavanje sankcija.

Kršenje nuklearnog sporazuma počelo je nakon što je Trumpova administracija izišla iz njega 2018. te je počelo pojačavanje jednostranih sankcija Teheranu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif rekao je da želi da se Sjedinjene Države ponovno priključe sporazumu, ali rekao je u ponedjeljak za CBS News da "ponovni angažman ne znači pregovaranje", jer "da smo to htjeli učiniti (pregovarati), mi bismo to učinili s predsjednikom Trumpom prije četiri godine".

Biden je rekao da bi povratak na sporazum bio "polazna točka za daljnje pregovore" te da će Washington potom surađivati ​​sa saveznicima na jačanju i produljenju nuklearnog sporazuma i rješavanju drugih zabrinjavajućih pitanja.

"Ako Iran odabere sukob, spreman sam braniti naše vitalne interese i naše snage. Ali, spreman sam krenuti putem diplomacije bude li Iran poduzeo korake da pokaže da je spreman", napisao je Biden na internetskoj stranici CNN-a u rujnu.

Iran traži naknadu za "štetu" koju je pretrpio pod obnovljenim američkim sankcijama, implicitno tvrdeći da bi im Washington trebao nadoknaditi izgubljene prihode od nafte, što bi bilo kojem američkom predsjedniku bilo teško, ako ne i nemoguće.

"Očekivanja će se povećati sa svih strana", rekao je visoki europski diplomat, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman. "Prioritet bi svima trebao biti uvjeriti i pritisnuti Iran da se vrati svojim nuklearnim obvezama", kazao je.

Iranski dužnosnici rekli su da će se bilo kakvi pregovori morati održati nakon iranskih predsjedničkih izbora sredinom 2021. godine.

"Mislim da će iransko vodstvo pokušati uravnotežiti akutne potrebe svog gospodarstva s nekom vrstom strategije pregovaranja s Velikim sotonom", rekao je Henry Rome, stručnjak za iransko gospodarstvo iz Eurasia Group, konzultantske tvrtke za procjenu političkih rizika u svijetu.

Biden će nastaviti ciljane sankcije protiv Irana

Trump je raskinuo nuklearni sporazum jer je želio postići širi sporazum koji će se odnositi i na iranski raketni program i regionalne aktivnosti.

Sjedinjene Države optužile su Iran da se miješa u sukobe u Siriji, Jemenu, Iraku i drugdje. U izvješću Ujedinjenih naroda u lipnju tvrdi se da su krstareće rakete korištene u nekoliko napada na naftne pogone i međunarodnu zračnu luku u Saudijskoj Arabiji prošle godine "iranskog podrijetla".

Biden je rekao da će "i dalje koristiti ciljane sankcije protiv iranskih kršenja ljudskih prava, njegove podrške terorizmu i programa balističkih projektila".

Prema nuklearnom sporazumu, prošli mjesec ukinut je embargo Ujedinjenih naroda na oružje za Iran. Trumpova administracija ostala je izolirana u 15-članom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, nakon što nije produžena zabrana konvencionalnog oružja.

Trumpova administracija također tvrdi da bi Vijeće trebalo zabraniti Iranu rad na balističkim raketama dizajniranim za nuklearno oružje. Rezolucija UN-a iz 2015. kojom se odobrava nuklearni sporazum "pozvala" je Iran da se suzdrži od takvog rada, ali neke države tvrde da zbog jezika rezolucije taj dokument nije obvezujući.

Svakim napretkom koji bi Iran postigao u svojem nuklearnom programu odstupajući od svojih obveza prema sporazumu iz 2015. godine, bavit će se tijelo UN-a za nuklearni nadzor, Međunarodna agencija za atomsku energiju, rekli su diplomati.

Jeffrey Lewis, stručnjak za neširenje oružja s Instituta za međunarodne studije Middlebury iz Montereya, rekao je da bi nuklearni sporazum mogao biti obnovljen.

"Ako to želite učiniti, možete to shvatiti", rekao je dodavši da ponekad u Washingtonu problemi koji su složeni - ali rješivi - postaju nerješivi kad ljude ne zanima da ih stvarno i riješe.