Ispijanje kave postaje luksuz: Hrvatska se nalazi u top deset zemalja EU s najvećim poskupljenjem

Iako omiljen jutarnji ritual za većinu, ispijanje šalice kave "mogao bi postati luksuz za manjinu" zbog velikog skoka cijena uslijed inflacije, upozorava Eurostat.

Prema podacima europskih statističara, cijena kave je u kolovozu na razini EU skočila za gotovo 17 posto u odnosu na isti mjesec lani, a što se Hrvatske tiče, ona je i premašila taj prosjek te je trenutno 23,2 posto skuplja nego prošlo godine.

Međutim, nije problem samo u kavi, nego i cijeni šećera i mlijeka, koje mnogi piju uz kavu, bilježi Eurostat.

Tako je cijena šećera u Hrvatskoj skočila za 40,9 posto u odnosu na lani, prema njihovim podacima, a mlijeka za 43,5 posto, što nas stavlja u sam europski vrh.

Na "terenu" to znači da ćemo sada u centru Zagreba, primjerice, malo gdje naći veliki macchiato ispod 14 kuna, a u kvartovskim kafićima ispod 12 kuna. Osim toga, prema Jutarnjem kalkulatoru troškova, u dućanima je cijena kave u pakiranjima od 400 grama porasla za 14 posto, a sada se kilogram kreće u prosjeku između 90 i 100 kuna.

Kako se i prije pisalo, ovi su skokovi cijena kave povezani ne samo s općim rastom cijena, nego i izrazito dugim sušnim razdobljem u Brazilu, kao najvećem proizvođaču kave, te, kako navode, pojavom mraza sredinom srpnja 2021. godine.

Što se ostalih europskih zemalja tiče, najveći skok cijene kave zabilježen je u Finskoj, 43 posto, i Litvi 39,9 posto. Ali i Hrvatska se s 23,2 posto skupljom kavom nalazi u top deset zemlja EU s najvećim poskupljenjem, točnije, na osmom mjestu od podataka za ukupno 27 zemalja, između Danske (24,8) i Nizozemske (22,4).

U samom smo vrhu i po cijeni mlijeka. Najveće poskupljenje mlijeka u odnosu na lani zabilježile su tri zemlje: Mađarska (51,7 posto), Litva (46,8 posto) i, naravno, Hrvatska (43,5 posto), piše Eurostat. Prosjek na razini EU je 33 posto.

Za šećer je najveća godišnja inflacija zabilježena u Poljskoj (109,2 posto), a slijede Estonija (81,2), Latvija (58,3) i Bugarska (44,9). No, ne zaostaje ni Hrvatska s 40,9 posto, a time je na sedmom mjestu između Češke (41,7) i Rumunjske (30,9).