VIJEĆE EU

Ispunjen zadnji uvjet: Dovršen postupak usvajanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura
 Alexandros Michailidis/Alamy/Alamy/Profimedia

Vijeće EU-a u četvrtak je usvojilo uredbu o Mehanizmu za oporavak i otpornost, čime je završne zakonodavni postupak i ispunjen zadnji uvjet za stupanje na snagu tog akta.

Nakon što je Europski parlament u srijedu izglasao tu uredbu, u četvrtak je to učinilo i Vijeće. Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU-a 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio instrumenta EU sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

“Sada kada je usvojen Mehanizam za oporavak i otpornost, vrijeme je da usredotočimo sve napore na pripremu i podnošenje nacionalih planova za oporavak. Novi Mehanizam nudi državama članicama dosad nezabilježenu mogućnost potpore za oporavak od krize covida-19 i za zelenu i digitalnu tranziciju na uključiv način”, izjavio je portugalski ministar financija Joao Leao, čija zemlja predsjedava Vijećem.

Sada su na na redu države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:11