Istraživanje s Oxforda: Covid je u 2020. najviše skratio očekivano trajanja života od 2. svjetskog rata

Covid-19 pandemija 2020. godine uzrokovala je u 27 od 29 zemalja smanjenje očekivanog trajanja života u odnosu na 2019. godinu. Tako nešto u Europi nije zabilježeno još od drugog svjetskog rata. Ključni su to zaključci istraživanja Leverhulme Center for Demographics and Department od Sociology sveučilišta Oxford objavljeno u International Journal of Epidemiology. To istraživanje obuhvatilo je većinu europskih zemalja te Sjedinjene države i Čile. Slični je pad očekivanog trajanja života, osim 2. svjetskog rata, zabilježen istočnoj u Europi još samo nakon raspada Sovjetskog saveza. U čak 11 zemalja zabilježeno je očekivano smanjenje trajanja života duže od jedne godine, i to prvenstveno zahvaljujući višoj smrtnosti starijih od 60 godina.

U istraživanju očekivanog trajanja života 29 zemalja napravljena je usporedba očekivanog trajanja života od rođenja i 60-te godine života do smrti u 2015., 2019. i 2020. godini. Iako se u razdoblju 2015.-2019. u svih 29 promatranih država očekivano trajanje života povećavalo, u 2020. godini u 15 je zemalja kod žena i 10 kod muškaraca očekivano trajanje života bilo niže nego u 2015. godini. Inače, ta 2015. godina obilježena je vrlo snažnim utjecajem gripe na broj smrti. Povećanje trajanje života u razdoblju 2015.-2019. razlikovalo se od zemlje do zemlje; od povećanja dužeg od 5 mjeseci u Litvi do manje od mjesec dana u Sjedinjenim državama. Za razliku, u svim tim zemljama, osim u Danskoj i Finskoj, istraživanje je utvrdilo pad očekivanog trajanja života u 2020. godini. Pretežito je veće smanjenje očekivanog trajanja života zabilježeno je kod muških populacija.

Najveće smanjenje očekivanog trajanja života muškaraca u 2020. zabilježena je u Sjedinjenim državama (1,5 godina), a SAD u smanjenju prate Litva, Bugarska i Poljska. Kod žena najveće smanjenje utvrđeno je u Sjedinjenim državama i Španjolskoj.

U istočno-europskim zemljama najveći doprinos padu očekivanog trajanja života dali su pad doživljenja kod populacije srednje dobi, kao i povećana smrtnost starijih od 60 godina. Za razliku, kod zapadnoeuropskih zemalja viša smrtnost starijih od 80 godina dala je najveći doprinos skraćenju očekivanog trajanja života.

Najvećim gubitnikom istraživanja mogu se smatrati Sjedinjene Države jer su kao razvijena zemlja imali u 2020. povećani mortalitet i kod starijih od 60 godina, ali i u radnoj populaciji. Iako imaju mlađu populaciju nego europske zemlje, Sjedinjene države imaju višu stopu komorbiditeta te slabiji pristup zdravstvenoj skrbi populaciji u radnoj dobi.

Ispod je grafikon koji pokazuje očekivano trajanje života od rođenja (lijevo) i od 60-te godine života (desno) prema spolu u 2015., 2019. i 2020. godini. Zemlje su sortirane prema visini pada u odnosu na očekivano trajanje života kod rođenja žena u 2019. godini