Ono na što klimatolozi i drugi znanstvenici upozoravaju već desetljećima, sada se počelo događati.
Ekstremni vremenski uvjeti pustoše dijelove Europe, Grčku su zahvatile iznimno visoke temperature i odnijele već mnogo života, neobični ‘meteo-tsunamiji‘ pogodili su Balearske otoke, u francuskim Alpama su ogromne poplave, a smrtonosni šumski požari divljaju Turskom, piše Daily Mail.
U gradu Foggia na jugu Italije očekuju se 42 Celzijeva stupnja, a na Siciliji su hoteli počeli odbijati goste zbog suše na otoku.
U Španjolskoj, u ljetovalištu Puerto Alcudia, snimljen je dramatičan video koji prikazuje trenutak kada golemi val zapljuskuje drugu stranu ceste.
Sličan video snimljen je početkom tjedna i na Menorci gdje je gorostasni val pomeo sve ležaljke s plaže.
U međuvremenu je u Turskoj jedanaestero ljudi izgubilo živote, a deseci su ozlijeđeni u velikom šumskom požaru koji je tijekom noći zahvatio nekoliko sela, rekao je ministar zdravstva te zemlje.
Slike objavljene na društvenim mrežama prikazuju plamen koji guta velika šumska područja dok golemi oblaci dima kuljaju u vis.
U susjednoj Grčkoj, vlasti su također zbog požara evakuirale nekoliko sela južno od Atene i na jugu Peloponeza.
Nikad prije viđene bujice vode sručile su se u petak niz planinske padine u Francuskoj i opustošile alpsko selo Saint-Christophe-en-Oisans zbog čega su stanovnici morali biti evakuirani helikopterom.
Na Siciliji hoteli odbijaju goste zbog suše
Italija se sada također priprema za šumske požare, a toplinski val u kombinaciji sa sušnim uvjetima mogao bi stvoriti idealne uvjete za požare na Sardiniji i Siciliji.
Kod Napulja je u srijedu izbio šumski požar, zbog čega su neki dijelovi grada bili prekriveni pepelom.
Gradonačelnik Gaetano Manfredi rekao je da je požar ‘vjerojatno podmetnut‘, a zrakoplovi za gašenje požara su se i cijeli četvrtak borili s vatrom.
Malo južnije, na Siciliji, zabilježena je temperatura od 48,8 C - najviša u Europi od 2021. godine.
Ljeta su sve duža i toplija, a zabrinutost za ekstremne vrućine sve je raširenija.
U Agrigentu - mjestu poznatom po svojim nevjerojatnim grčkim hramovima - turisti ne mogu rezervirati hotele jer zalihe vode presušuju.
Francesco Picarella, lokalni šef udruge hotelijera Federalberghi, rekao je za The Times: ‘Voda je uključena dva ili tri puta tjedno. Sve kuće imaju cisterne za vodu, ali nekima to nije dovoljno. Mjesta bez vode preusmjeravaju turiste u druge pansione. A tek je lipanj.‘
Glavni grad Italije, Rim, također se kuha na velikim vrućinama, a slike turista koji čekaju u redu za vodu ispred Koloseuma, obilaze svijet.
Vrhunac toplinskog vala očekuje se u petak, nakon čega će se vremenski sustav preseliti u sjeverne regije gdje će, očekuje se, donijeti pljuskove, grmljavinsku oluju i dovoljno kiše da izazove poplave.
‘Meteo-tsunami‘ na Mallorci
U međuvremenu topla zračna masa na Mallorci je izazvala bizaran vremenski fenomen zvan ‘meteo-tsunami‘.
Lokalci to zovu ‘rissaga‘. Naime, vremenske prilike koje se brzo kreću, poput grmljavinske oluje, uzrokuju porast ili pad vode u samo nekoliko minuta.
Glasnogovornik španjolskog meteorološkog ureda, Miquel Gili, kaže: ‘Varijacije tlaka utječu na razinu mora. Ako se tlak poveća, more se spusti; ako tlak padne, more se diže.
Glavna karakteristika tih uspona i padova je da se događaju vrlo brzo. U samo 15 minuta razina mora može porasti ili pasti vrlo zamjetno i zatim se vratiti u svoje normalno stanje.‘
Zbog mogućnosti pojave ‘meteo-tsunamija‘, izdano je crveno upozorenje za čitav otok.
Šumski požari u Turskoj
U međuvremenu u Turskoj bjesne šumski požari koji su već odnijeli nekoliko života.
Nošen vjetrovima, požar se brzo kretao kroz sela Koksalan, Yazcicegi i Bagacik, rekao je guverner pokrajine Diyarbakir, Ali Ihsan Su. Požar je stavljen pod kontrolu rano u petak.
Ministar zdravlja Fahrettin Koca objavio je na platformi X da je 11 ljudi poginulo. Oko 80 ih je zatražilo medicinsku pomoć, uključujući šest koji su bili u teškom stanju.
Ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya rekao je da je požar izbio kasno u četvrtak, zbog paljenja strništa oko 30 kilometara južno od Diyabakira, a vatra se brzo proširila zbog jakog vjetra, zahvativši pet sela.
U pomoć su pozvane i zračne snage jer intervencija s tla nije bila dovoljna.
Prema najnovijim podacima Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS), Turska je do sada ove godine imala 74 šumska požara koji su opustošili 12.910 hektara zemlje.
U ljeto 2021. Turska je pretrpjela najgore šumske požare koji su odnijeli devet života i uništili ogromne dijelove šumskog zemljišta na obali Sredozemnog i Egejskog mora.
Katastrofa je potaknula političku krizu nakon što se pokazalo da Turska nema ispravne protupožarne zrakoplove, pa je predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio prisiljen prihvatiti međunarodnu pomoć.
To je također potaknulo Ankaru da ratificira Pariški sporazum o klimi, čime je Turska postala posljednja od 20 velikih zemalja koja je to učinila.
Stručnjaci kažu da će klimatske promjene uzrokovati još više požara i drugih katastrofa u Turskoj ako se ne poduzmu mjere za rješavanje problema.
Evakuacija zbog vatre
Šumski požari izbili su i u Grčkoj uz vrlo vjetrovite, vruće i suhe uvjete. Šest sela južno od Atene i na Peloponezu su morala biti evakuirana zbog opasnosti od vatre.
Zasad nema izvješća o ozlijeđenima ili materijalnoj šteti, a vatrogascima na zemlji pomažu kanaderi.
Šira regija Atene bila je u petak zbog vremenske prognoze uvela zabranu ulaska u šume i parkove.
