Iz Ukrajine dosad pobjeglo 20.000 vojnih obveznika: ‘Svima nam je cilj doći do ‘bijele karte‘‘

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo je iz zemlje od početka rata kako bi izbjegli novačenje.

Kako doznaju novinari BBC-ja, između veljače 2022. i kolovoza 2023. najmanje 19.740 Ukrajinaca ilegalno je prešlo u Moldaviju, Rumunjsku, Poljsku, Mađarsku i Slovačku radi izbjegavanja mobilizacije.

Dodatno, više od 21 tisuće muškaraca pokušalo je napustiti zemlju otkako je Rusija pokrenula brutalnu invaziju, ali su ih u tome spriječile ukrajinske vlasti. Većina je granicu pokušala prijeći pješice ili preplivavši rijeku, dok su se drugi koristili lažnom medicinskom dokumentacijom. Oni koje ukrajinske vlasti uhvate, riskiraju kaznu od 92 do 230 dolara i zatvorsku kaznu do osam godina.

Većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjeno je napustiti Ukrajinu. No, neki od njih pronašli su način kako izbjeći da ih se pošalje u rat.

BBC je razgovarao s nekoliko Ukrajinaca koji su pobjegli kako bi se pridružili obitelji u inozemstvu, studirali ili jednostavno zaradili za život.

‘Nisu svi ratnici‘

Jevgenij, građevinski radnik iz Kijeva, stigao je u moldavski imigracijski centar tako što je jednostavno pješice prešao granicu. Nakon što je njegov slučaj obradila moldavska policija, podnio je zahtjev za azil, što je potrebno učiniti u roku 24 sata od ulaska u zemlju kako bi se izbjegla kaznena evidencija.

"Što bih trebao raditi u Ukrajini? Nisu svi ratnici. Ne trebate držati cijelu zemlju pod ključem", rekao je Jevgenij, dodavši da se u Ukrajini osjećao "zarobljenim".

Slična je sudbina i 26-godišnjeg glazbenika Erika iz Harkiva, koji kaže da je prešao odcijepljenu moldavsku regiju Pridnjestrovlje i zatim preplivao rijeku. Iako je moguće doći do lažnih medicinskih izuzeća od vojne službe, Erik ističe da je ponekad teže doći do prave papirologije. Naime, nakon operacije trbušne šupljine kad je bio mlađi, Erik je morao slijediti posebnu dijetu koja mu onemogućava služenje vojnog roka. No, jednom kad je izbio rat, njegovo medicinsko izuzeće više nije igralo neku ulogu.

"Govorili su mi ‘idi ovamo, idi tamo‘. Proveo sam pola godine pokušavajući dobiti potvrdu kako bih dokazao da sam nesposoban za rat. Na kraju mi je ponestalo strpljenja", rekao je Erik koji je naposljetku uspio stići u SAD gdje se ponovno susreo sa suprugom i četverogodišnjom kćeri.

Vlad, koji je s prijateljem pobjegao u Rumunjsku preko rijeke Tise, rekao je da je otišao jer u Ukrajini nije bilo prilika za posao. Na početku rata Vlad je uspio dobiti valjano izuzeće, ali to nije ništa značilo kad je pokušao napustiti zemlju.

‘Bijela karta‘

"Bio sam uzbuđen što sam primljen na studij u inozemstvu i što mi je izdana studentska dozvola da napustim zemlju. No, ubrzo sam shvatio da to neće biti dovoljno. Pokušao sam proći nekoliko kontrolnih točaka, ali svaki put bih naišao na isti rezultat. Kad bi vidjeli taj komad papira, jednostavno su mi se nasmijali u lice i poslali me kući. Shvatio sam da je ta "dozvola" besmislena i da graničare uopće nije briga", rekao je Vlad za BBC, dodavši da zna za još nekoliko drugih slučajeva u kojima su muškarci prešli granicu uz pomoć krijumčara s kojima su se dogovarali putem Telegrama.

Aplikacija za razmjenu poruka Telegram popularna je platforma na kojoj krijumčari reklamiraju svoje usluge. Novinar BBC-ja proveo je mjesec dana dopisujući se s krijumčarima, predstavljajući se kao Ukrajinac koji želi napustiti zemlju. Otkrio je najmanje šest Telegram grupa u kojima se nudi niz usluga, od "dodavanja" lažne djece do najskuplje opcije - potvrde o medicinskom izuzeću, poznate kao "bijela karta", koja omogućava osobi da ode i vrati se u Ukrajinu kad god poželi. Izrada dokumentacije traje do tjedan dana i stoji oko 4300 dolara, a u cijenu je uključen i mito službeniku koji je izradio potvrdu.

Mobilizacija se ne odnosi na muškarce sa zdravstvenim problemima kojima je potrebna stalna njega i na očeve troje ili više djece.

Danilo, koji kaže da je preko Telegrama došao do osobe koja mu je pomogla organizirati prelazak Tise, smatra da Ukrajincima treba dopustiti da sami donose odluke. "Ja i dalje vjerujem da svatko bira svoju životnu svrhu. Nekima je smisao života obrana teritorija, drugi žele zaštititi sebe i svoju obitelj. Neki žele stvarati, graditi biznise, pridonositi ekonomiji države. Vjerujem da, bez obzira na sve, moja uloga nije na bojnom polju", kazao je Danilo, dodajući kako se nada da će jednom kad rat završi, ukrajinske vlasti ohrabriti za povratak one koji su otišli, umjesto da ih kažnjavaju.