Iza glasnih prijetnji krije se uznemirenost: ‘Samo nas Erdogan i Milanović mogu spasiti...‘

Najavljeni ulazak Finske i Švedske u NATO izaziva dodatnu uznemirenost u Moskvi. Ruski predsjednik Vladimir Putin u sve je težoj situaciji, u Ukrajini mu ne ide kako je planirao, a pridonio je još većoj homogenizaciji Zapada, pogotovo NATO-a koji se sada širi na zemlje koje još prije pola godine nisu o tome niti razmišljale.

Najave iz Kremlja o neizbježnom "odgovoru i posljedicama" se roje. Između ostalog, Rusija još polaže nade u "raskol" u NATO-u na koji su i računali, pa i bili sigurni pokrećući invaziju na Ukrajinu, pa se u vezi s tim uzdaju i u Zorana Milanovića.

Velik dio ruskih medija piše da bi Hrvatska i Turska mogle unijeti raskol među zapadne saveznike. "Mogu li Milanović i Erdoğan izazvati pobunu na brodu NATO-a?" pita se prokremaljski analitičar Stanislav Tarasov, ističući da bi "moglo biti svašta" na skorom summitu Saveza u Madridu, bez obzira na to što su i Švedska i Finska službeno najavile svoje pristupanje Sjevernoatlantskom savezu.

No, i Putinovi medijski trbuhozborci smatraju kako su dosezi i utjecaj hrvatskog predsjednika ipak minorni u odnosu na "tursku opasnost" po NATO. To, naravno, pokazuje i činjenica da su i Washington i Bruxelles u stalnom kontaktu s Ankarom, tamo lete i delegacije iz Stockholma i Helsinkija, dok oko Milanovića nema toliko "šušura" kao oko Erdoğana. Za Milanovića kažu kako ulazak Finske u NATO povezuje s "rješenjem problema na Balkanu" (ne preciziraju ni BiH, ni Izborni zakon), ali ipak smatraju da su turski zahtjevi ozbiljniji i izazivaju veću zabrinutost od Milanovićevih. Turska prigovara Švedskoj oko podrške kurdskim, kako ih u Ankari nazivaju, terorističkim organizacijama te su na stol stavili, pišu Rusi, i pitanje priznanja Turske Republike Sjeverni Cipar. Tarasov tvrdi da "Ankara i Zagreb smatraju SAD glavnom ugrozom međunarodnoj sigurnosti" te izdvajaju kako je Milanović "odbacio optužbe da je on ruski agent".

No, ruski mediji usput spominju da bi, uz Milanovića i Erdoğana, "od koristi" mogla biti i Mađarska koja se o tome još, izravno, ne izjašnjava. Navodno bi Viktor Orbán mogao biti posljednji ruski adut jer neki misle da Hrvatska nema tu snagu, a da će se s Erdoğanom ipak nagoditi, pa im kao posljednja nada ostaje "pouzdani" Orbán!? Doduše, neki neovisni ruski analitičari smatraju da se članstvo Finske i Švedske neće dati izbjeći, ali i da je najzaslužniji za to što dvije sjeverne zemlje napuštaju svoju tradicionalnu neutralnu politiku upravo Vladimir Putin. Moskovski Komersant navodi da je još u siječnju tek oko 28 posto Finaca bilo za članstvo u NATO-u (godinama prije ni njih 20 posto), da bi sada u svibnju podrška porasla na čak 76 posto.

"NATO, kao ni Švedska i Finska, ne može imati iluzije da će ulazak u članstvo tih nordijskih država ostati bez ruskog odgovora te ostaviti Moskvu ravnodušnom. Taj čin je izravna prijetnja sigurnosti Rusije. To je pogreška s dalekosežnim posljedicama", izjavio je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji nije ulazio u "detalje" kakav bi to ruski odgovor trebao ili mogao biti. Doduše, neki ruski mediji nagađaju da bi Rusija mogla u blizini finske granice - ili ih okrenuti u njihovu smjeru - instalirati svoje termonuklearne projektile, a drugi prijete kako je "dovoljno deset sekundi da Finska nestane".

Zamjenik šefa parlamentarnog Odbora za obranu Aleksej Žuravljov - koji se prije napada na Ukrajinu proslavio izjavama da će se "kijevska vojska" raspasti čim ruski vojnik kaže "buuu" - otvoreno je rekao kako će u slučaju da Rusija bude ugrožena "Finska biti zbrisana". "Ako Finska hoće ući u taj blok, onda je potpuno legitimno s naše strane da se postavi pitanje njezina opstanka. Ako Finska ugrozi Sankt Peterburg, koji je 150 kilometara od granice, onda to ugrožava i opstojnost Finske kao države", prijeti Žuravljov koji je napomenuo kako Finska svoje postojanje i državnost može zahvaliti Rusiji. Inače, finsko-ruska granica duga je oko 1300 kilometara.

Doduše, pretpostavlja se da Finska i Švedska, barem u prvo vrijeme, na svom teritoriju neće primiti NATO-ove snage, niti razmještati strateško naoružanje, iako 61 posto Finaca nema ništa protiv "NATO-ovih baza" na svom teritoriju, ali ih je samo 12 posto za to da se u Finskoj postavi nuklearno naoružanje. Iz Moskve također tvrde da se "ukrajinska" situacija ne može preslikavati na "nordijsku" jer odnosi Rusije s tim državama nisu, kako kažu, ugrožavali sigurnost ni njihovu, ni Rusije te da Rusija nema ni teritorijalnih, ni ideoloških, ni povijesnih sporova s Fincima i Šveđanima, a da je u Kijevu na vlasti "nacistički režim koji je ugrožavao Ruse i u Ukrajini te Rusiju". Napomenimo da je SSSR (Rusija) krajem 1939. godine napao Finsku te joj je u tom "zimskom ratu" oteo i anektirao 11 posto teritorija. Tada je namjeravao zauzeti Helsinki te postaviti svoju marionetsku vladu, koja je već bila pripremljena, na čelu s Ottom Kuusinenom, visokim dužnosnikom Kominterne. Rusi govore da će Helsinki "skupo platiti ulazak u NATO" i suočiti se s ozbiljnim političkim, sigurnosnim i ekonomskim teškoćama. Naime, Finska uvozi 52 posto energenata iz Rusije, od čega oko 80 posto nafte, a ako se "zatvore pipe", kako pišu ruski mediji, Finska će doživjeti ekonomski kolaps.

Da je situacija sve napetija, govori i podatak da NATO počinje najveće manevre u povijesti na Baltiku u kojima će sudjelovati oko 15 tisuća vojnika, ali i Finska i Švedska. Uskoro se planiraju još tri vojne vježbe na sjeveru Europe, od kojih će najveća biti u Poljskoj i još osam okolnih država, a u njima će sudjelovati oko 18 tisuća vojnika iz 20 članica NATO-a.