Kao što se moglo očekivati, zbog političkih procesa posljednjih godina, u Crnoj Gori dogodila se prilično znakovita promjena etničke strukture stanovništva, pokazali su rezultati popisa koje je objavila tamošnja Uprava za statistiku (Monstat).
Prema rezultatima, od 633.158 popisanih, i dalje je najviše Crnogoraca - 41,12 posto (256.436 građana), ali narastao je broj Srba kojih je 32,93 posto (205.370), a Bošnjaka je 9,45 posto (58.956). Albanaca je 4,97 posto (30.978), Rusa 2,06 (12.824), Muslimana 1,63 (10.162), Roma 0,9 (5629), Hrvata 0,83 posto (5150), a 2,88 posto građana Crne Gore nije se željelo izjasniti o nacionalnosti.
Popis je u Crnoj Gori više političko nego statističko pitanje, posebno u dijelu koji se tiče nacionalne i jezične pripadnosti. Naime, od referenduma za nezavisnost 2006. crnogorsko je društvo ostalo duboko podijeljeno na dio koji je želio ostati u zajednici sa Srbijom te na pristalice nezavisne Crne Gore. Ovo je bio prvi popis stanovništva nakon što je 2020., poslije tri desetljeća vlasti, došlo do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Sada vladaju uglavnom prosrpske stranke, na čelu s proruskim Demokratskim frontom.
Na prethodnom popisu stanovništva, realiziranom 2011. godine, 44,98 posto građana izjasnilo se kao Crnogorci, a 28,73 posto kao Srbi, što znači da je sada Crnogoraca manje za 3,85 postotnih poena ili 22.429, a Srba više za 4,21 postotni poen ili 27.260. U prošlosti, na prvom popisu poslije Drugoga svjetskog rata, Crnogorcima se izjasnilo 90 posto, a Srbima 1,8 posto. Na posljednjem jugoslavenskom popisu 1991. Crnogoraca je bilo 61,9, a Srba 9,3 posto.
Još izraženija srbizacija očituje se na jezičnom pitanju. Na popisu iz 2011. crnogorskim je tada govorilo 36,97, srpskim 42,88, bosanskim 5,33, a albanskim 5,27 posto građana. Sada se to vidljivo promijenilo jer iako je crnogorski jezik nakon obnove nezavisnosti 2006. u Ustav uveden kao službeni, najviše građana u Crnoj Gori, njih čak 271.422 (43,52 posto), izjasnilo se da govore srpski, dok ih 225.956 (36,23 posto) komunicira na crnogorskom.
Drugim riječima, velik broj onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci smatra da je njihov jezik srpski, a to je upravo u skladu s razmišljanjima zagovornika "srpskog svijeta", prema kojima je crnogorstvo samo regionalna pripadnost (poput Vojvođana ili Šumadinaca, a u nedavnim dokumentima SPC-a navode se još i Dalmatinci i Ličani), a zapravo su Srbi.
Od ostalih jezika u Crnoj Gori, bosanski govori 41.636 građana (6,68 posto), albanski 27.979 (4,49 posto), ruski 13.783 (2,21 posto) te srpskohrvatski 9421 (1,51 posto). Kada je posrijedi vjeroispovijest, 443.394 stanovnika Crne Gore izjasnila su se da su pravoslavci (većina SPC-a), islamske je vjere 124.668 građana, katoličke njih 20.408, a ateista je samo 14.260.
Rezultati nisu iznenađenje jer je popisu prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više je puta potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broj Srba u Crnoj Gori.
Objašnjavajući popisne rezultate, portal Antena M podsjetio je da je zapaženu ulogu odigrao patrijarh srpski Porfirije koji je upravo iz Podgorice pozvao da se građani na popisu izjasne kao pripadnici srpskog naroda koji govore srpskim jezikom.
Štoviše, Porfirije je tada Podgoricu proglasio duhovnim rodnim gradom svih Srba, osmansku tvrđavu na sastavcima Ribnice i Morače prekrstio u Nemanjin grad, a Njegošev jezik opisao kao "najčistiji srpski".
Kampanja uoči popisa podsjećala je na predizbornu. Tako je, između ostalog, Budva bila okićena jumbo-plakatima na kojima je pisalo "Ponosni na svoje srpsko porijeklo", a pisalo je i da je srpska vojska pobijedila u Kosovskoj bici, što je povijesna laž najviše kategorije.
Međutim, kako je analizirao metodolog Miloš Bešić, predstavnici Srba u Crnoj Gori ipak ne mogu biti potpuno zadovoljni jer su očekivali da će se, zbog promjene političkih okolnosti, na ovom popisu pokazati da Srba ima puno više.
"Oni vjeruju da je politika Mila Đukanovića, DPS i nezavisne Crne Gore privremeno navela određeni broj ljudi da se izjašnjavaju kao Crnogorci, a ne kao Srbi, ali ovaj popis zapravo pokazuje da nije tako. On je zapravo pokazao da je nacionalni identitet u Crnoj Gori, stjecajem povijesnih i političkih okolnosti, oblikovan i sada se teško mijenja", objasnio je Bešić.
Politička scena ostaje podijeljena između prosrba i zagovornika autohtonog crnogorskog identiteta. Premijer i lider Pokreta Europa sad, Milojko Spajić, na mreži X je naveo da je "jedini pravi pobjednik popisa europska, građanska Crna Gora, koja je dovoljno velika za sve", a njegov koalicijski partner, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider proruskog Demokratskog fronta, istaknuo je da je "kao pripadnik srpskog naroda" zadovoljan popisom.
"Situacija je mnogo bolja nego ranije", pohvalio se Mandić, jedan od onih za koje Crna Gora treba biti ujedinjena sa Srbijom, "otpriznati" nezavisnost Kosova i izići iz NATO-a.
U jednom nisu uspjeli, a to je da se više od polovice stanovnika izjasne kao govornici srpskog jezika. U tom slučaju Mandićeva je struja najavljivala referendum kojim bi u Ustav ušla odredba da je i srpski službeni jezik u Crnoj Gori, a čini se da je to propalo ili je odgođeno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....