REZULTATI IZBORA

Iza Njemačke je neprospavana noć: Pregovori će biti dugi i teški, a sigurna je samo jedna stvar

Potpuno nova politička dinamika u Njemačkoj koja je ušla u novu političku podjelu snaga

Piše:

Željko Trkanjec

Objavljeno: 27. rujan 2021. 07:18

Olaf Scholz

Britta Pedersen/dpa Picture-Alliance via AFP

Iza Njemačke je neprospavana noć. Prebrojavali su se glasački listići, prvi nepotpuni službeni rezultati su se pojavili tek iza 22.00 sata u nedjelju navečer. I oni su potvrdili izlazne ankete, SPD tijesno, ali pobjeđuje Uniju, Kršćanske demokrate (CDU) i Kršćanske socijaliste (CSU), njihovu sestrinsku bavarsku stranku.

Ponedjeljak ujutro je potvrdio najave.

Prema podatcima izborne komisije, Der Bundeswahlleiter, SPD je izborni pobjednik. Stranka čiji je kancelarski kandidat Olaf Scholz osvojila je 25,7% svih glasova što donosi 209 zastupničkih mjesta u njemačkom parlamentu, Bundestagu. U projekciji ukupno 735 zastupničkih mjesta. SPD bi tako osvojio 53 mjesta više nego na izborima prije četiri godine.

Ukupno, to bi bilo 24.178.119 glasova.

CDU i CSU su osvojili 24,1% posto glasova što je 196 zastupničkih mjesta. Pri čemu CDU čak 49 manje nego prije četiri godine, a CSU samo jednog manje. CDU je osvojio 19.216.551 glasova, a CSU 5.190.730. U zbroju je to nešto više od SPD-a, 24.407.281, ali glasovi CSU-a su grupirani samo u Bavarskoj.

Pobjeda za 1,6%. U tijesnoj izbornoj utrci 2005. godine CDU je pobijedio za 1%. Izlaznost na jučerašnjim izborima bila je 76,6%.

Tijekom večeri su i SPD i Armin Laschet, kancelarski kandidat CDU/CSU, najavili da će formirati vladu. Jutro će vjerojatno potvrditi da će u taj pothvat prvi krenuti Olaf Scholz.

Zeleni su ostali na 14,8 posto glasova i treća su politička snaga u Bundestagu. Prije četiri godine to je bila radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Zeleni će u novom sazivu Bundestaga imati 118 zastupnika, 51 više nego dosad. Što bi se slavilo kao veliki uspjeh da Zeleni nisu u ove izbore ušli kao favorit za pobjedu.

Liberali, FDP, su četvrti s osvojenih 11,5 posto glasova ili 92 zastupnička mjesta. AfD je četvrta s 10,3 posto glasova ili 83 zastupnička mjesta, 11 manje nego što su imali dosad.

Radikalno lijeva Die Linke, Ljevica, osvaja 4,9 posto, ali je uspjela u izravnim izborima osvojiti 39 zastupnika, što je 30 manje nego prije četiri godine. I tako se stavila u red gubitnika s CDU-om.

Kad je riječ o koalicijama, iz igre u potpunosti ispada crveno-zeleno-crvena opcija jer je Die Linke podbacio. Scholz dakle nema izbora nego krenuti u pregovore s FDP-om koji bi, svjestan uloge koju je dobio, mogao postavljati vrlo teške uvjete. Kako stranačko vodstvo SPD-a neće biti sklono odustajanju od ključnih politika, koje podrazumijevaju povećanje minimalne plaće na 12 eura po satu, veća javna potrošnja i povećanje poreza, moglo bi doći do problema u formiranju koalicije. FDP je najavio da se ne slaže s tim politikama.

Christian Lindner, čelnik FPD-a, ovaj put može mirno minirati jednu koaliciju. Jer, za razliku od prije četiri godine, kad je odbio vladu s CDU/CSU i Zelenima, ovaj put može računati na ovu opciju. Na koju tipuje i Laschet. Koji će se u tom slučaju vjerojatno suočiti s negativnom reakcijom iz CSU-a koji smatra da vladu smiju formirati samo ako su izborni pobjednici.

U toj situaciji Zeleni dobivaju u ruke pregovaračku moć i mogu postavljati svoje uvjete

Jedino je sigurno da nitko neće ni u kakve kombinacije uzimati AfD, ali i gotovo sigurno da SPD neće pristati na koaliciju s CDU/CSU.

Pregovori počinju danas, a trajat će vjerojatno dugo. Nije isključeno da ne dobijemo koaliciju i da se izbori ponove. Iskustvo s kojim se Njemačka nikad nije suočila. Ili da se neka opcija odluči na manjinsku vladu, primjerice SPD i Zeleni. Što je također za Njemačku nepoznata situacija.

Vjerojatniji je ishod jedna od dvije koalicije, semafor - crveni SPD, žuti FDP i Zeleni. Ili Jamajka, crni CDU/CSU, žuti FPD i Zeleni. Što je također nova situacija jer je Njemačka dosad uvijek imala dvočlane koalicije. Pa će biti burnih pregovora oko podjele portfelja. Primjerice, Lindner želi mjesto ministra financija, a upitno je je li mu to SPD pripravan dati.

Potpuno nova politička dinamika u Njemačkoj koja je ušla u novu političku podjelu snaga. Jedno je sigurno, koja god koalicija došla na vlast bit će kolebljiva, čak i nestabilna. A zbog uloge gornjeg doma parlamenta, Bundesrata, u donošenju važnih političkih odluka, moglo bi doći do blokiranja poteza vlade, a zatim možda i glasanja o povjerenju, pada vlade.

Willkommen in neue Deutschland.

Berlin dobiva prvu gradonačelnicu

Njemački socijaldemokrati (SPD) su pobijedili na regionalnim izborima za vođenje državne vlade u Berlinu, prema privremenim rezultatima u ponedjeljak, što znači da će njihova kandidatkinja Franziska Giffey postati prva gradonačelnica njemačke prijestolnice.

Giffey (43), koja je prije toga bio ministrica obitelji u nacionalnoj vladi kancelarke Angele Merkel, preuzet će gradonačelničku dužnost od Michaela Muellera iz SPD-a nakon što je on odlučio da se više neće kandidirati.

SPD je osvojio 21,4 posto glasova, neznatno manje od 21,6 posto koliko su osvojili 2016., dok su Zeleni porasli na 18,9 posto glasova s 15,2 posto koliko su imali prije pet godina, a krajnje lijevi Linke pao je sa 15,5 na 14 posto.

SPD će kako se čini nastaviti svoju trenutnu koaliciju u gradskoj vijećnici sa Zelenima i strankom Linke.

Giffey, koju se nekad smatralo kandidatkinjom za vođenje SPD-a na nacionalnoj razini, u svibnju je odstupila s mjesta ministrice nakon skandala u vezi s plagiranjem njezine doktorske disertacije. (Hina)