Izjava bivšeg izraelskog premijera o Ukrajini izazvala je lavinu. Međutim, u cijeloj priči postoji problem

Nakon objavljivanja intervjua sa Naftalijem Benettom, mnogi tvrde kako su SAD i Velika Britanija blokirale dogovor o primirju između Rusije i Ukrajine. No, bivši izraelski premijer to nikada nije tako rekao.

"Bivši izraelski premijer Bennett: ‘SAD i Velika Britanija su blokirale mirovne pregovore‘" - ove i slične tvrdnje danima su prisutne na društvenim mrežama. Mediji i političari širom svijeta također šire tezu da bi bez uplitanja Velike Britanije i SAD-a odavno bio uspostavljen prekid vatre između Ukrajine i Rusije, piše Deutsche Welle.

Osnova za takve tvrdnje je skoro petosatni intervju bivšeg izraelskog premijera Naftalija Bennetta koji je vodio izraelski novinar Hanoch Daum. U njemu Bennett, između ostalog, detaljno govori o svojim tadašnjim nastojanjima da uvjeri Rusiju i Ukrajinu da započnu pregovore.

Taj dio intervjua je uzbudio duhove. Gregor Gysi iz njemačke stranke Ljevica je, na primjer, na Twitteru napisao da bi, prema Bennettu, došlo do primirja "vrlo brzo nakon početka rata" da su Velika Britanija i SAD prihvatile sporazum. No, odgovara li to istini?

Benettovo posredovanje između Putina i Zelenskog

U intervjuu Bennett govori kako je uopće postao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Teško da je itko imao takav odnos povjerenja s obje sukobljene strane, kaže on, osim eventualno turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana, koji nakon početka ruske invazije nije stao ni na jednu stranu.

Bennett kaže da je Zelenski bio pod velikim pritiskom tijekom prvih tjedana invazije i da ga je nazvao početkom ožujka i zamolio da stupi u kontakt s Putinom. „Računao je s tim da su mu dani odbrojani", kaže Bennett. Putin ga je želio ubiti. Tako je Benett nazvao Putina i pokušao obje strane uvjeriti da naprave ustupke kako bi se moglo doći do prekida vatre. Sve je, kako ističe, bilo koordinirano sa zapadnim šefovima država kao što su američki predsjednik Joe Biden ili njemački kancelar Olaf Scholz.

Prema Bennettovim riječima, pošlo mu je za rukom od Putina isposlovati "dva velika ustupka". S jedne strane, kako ističe, ruski predsjednik je obećao da neće "denacificirati" Ukrajinu, a time i da neće ubiti Zelenskog. S druge strane Putin je bio spreman odreći se potpune demilitarizacije Ukrajine. Zelenski je zauzvrat dao obećanja Benettu da će odustati od pridruženja NATO-u.

Šanse za primirje "50 posto"

Međutim nisu bila razjašnjena zaista komplicirana pitanja. „Najsloženije je bilo teritorijalno pitanje, Donbas, Krim, koridor u Mariupolju", kaže Benett. Uz to, kako navodi dalje, Ukrajina je inzistirala na sigurnosnim jamstvima SAD-a i drugih zapadnih zemalja u slučaju ruskog kršenja primirja. No, za Rusiju, takva jamstva ne bi predstavljale ništa drugo do pakta s NATO-om. Osim toga, Benett je rekao Zelenskom da SAD neće dati nikakva jamstva za slanje vojnika u Ukrajinu ako Rusija pak izvrši napad.

"Nećeš dobiti nikakva sigurnosna jamstva", rekao je Benett Zelenskom i umjesto toga mu predložio da se koncentrira na izgradnju jake, nezavisne vojske. Kao rezultat toga, kako je rekao Bennett, došlo je do "kognitivnog prodora" u pregovorima. Međutim, kako naglašava, smatrao je da su šanse da se postigne stvarni prekid vatre između Ukrajine i Rusije bile samo 50 posto.

Nakon zločina u Buči: „Gotovo je"

Osim toga, naveo je on, na Zapadu su postojali različiti pogledi na tu inicijativu. Dok su Scholz i francuski predsjednik Macron bili "pragmatičniji" i inzistirali na uspostavi prekida vatre, tadašnji britanski premijer Boris Johnson bio je za tvrd kurs protiv Putina. Biden je pak zastupao obje pozicije, kaže Bennett. Sve u svemu, Zapad je donio "legitimnu odluku" da zauzme tvrđi stav protiv Putina. Na novinarsko pitanje je li Zapad blokirao mogući prekid vatre, Bennett odgovara: "U suštini da".

"Ne mogu reći da su pogriješili", kaže Benett. Još je prerano za konačnu ocjenu te odluke. S njegove točke gledišta, bilo je negativnih, ali i pozitivnih efekata. Tako se, rekao je, nastavio rat, koji je između ostalog negativno utjecao na globalnu opskrbu žitom i cijene energenata. S druge strane, kako je pojasnio u intervjuu, Biden je formirao alijansu protiv jednog agresora i time poslao signal u pogledu na druge zategnute odnose, poput onih između Kine i Tajvana.

Osim toga, nekoliko tjedana kasnije se saznalo za zločine koje je u Buči počinila ruska vojska. "Kada se to dogodilo, rekao sam: ‘Gotovo je‘", rekao je Bennett. Od tog trenutka, ustvrdio je on, pregovori o prekidu vatre više nisu bili mogući.

"Nejasno je li uopće bilo dogovora"

Nakon objavljivanja intervjua Bennett se oglasio na Twitteru. Odgovarajući na tweet američkog politologa Ivana Katchanovskog, koji je napisao da su "zapadni lideri blokirali mirovni sporazum", Benett je odgovorio: Nejasno je da li je uopće postojao dogovor koji bi mogao biti postignut. U to vrijeme sam davao oko 50 posto šanse za uspjeh pregovora. Amerikanci su procijenili da su šanse znatno manje. Teško je reći tko je bio u pravu, piše Deutsche Welle.

Osim toga, kako je još napisao u odgovoru, nije siguran bi li takav dogovor uopće bio poželjan. U svakom scenariju on vidi i prednosti i nedostatke.

Poznato je da su u ožujku prošle godine vođeni pregovori o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. Pored Bennettovih napora, vođeni su i zvanični pregovori između dvije zemlje. I tu je već postignut određeni napredak, ali se smatralo da su šanse za njihov uspješan završetak male. Za Ukrajinu se kaže da je bila spremna "temeljno ispitati" moguću neutralnost i odustanak od zahtijeva za ulazak u NATO.

Rusija je pak dala obećanja da će se povući iz dijelova Ukrajine i koncentrirati na istok zemlje. Međutim, nije bilo konkretnih rezultata. Osim toga, u tjednima koji su uslijedili nije bilo daljnjih razgovora, a obje strane su jedna drugoj prebacivale neprovođenje obveza iz dogovora. Uz to, Ukrajina je sumnjala da će Rusija zaista povući trupe. Ubrzo nakon toga, saznalo se za ratne zločine koje su počinili ruski vojnici i pregovori su potpuno stali.

Već tada su neki političari poput Sahre Wagenknecht iznijeli netočne tvrdnje da su pregovori propali samo zbog veta Velike Britanije i SAD-a.