Neizvjesnost na Bliskom istoku se nastavlja. Izraelske vojne snage ovoga su utorka potvrdile likvidaciju Suhaila Huseina Huseinija, zapovjednika sjedišta Hezbolaha koji je, prema posljednjim informacijama, bio ključna karika u transferu iranskog oružja šijitskim militantima u Libanonu te je služio kao jedan od prominentnijih čelnika tzv. Džihadskog vijeća, vodstva cijele organizacije.
Za to su vrijeme snage IDF-a proširile "limitirane, lokalizirane i precizne operacije" na jugozapadu susjednog Libanona, te su zadužile svoju 146. diviziju za razbijanje hezbolaške infrastrukture.
Ako je suditi po informacijama koje su "dobro upućeni izvori bliski administraciji Joea Bidena" dušobrižnički podijelili s američkim medijima, Bijela kuća još uvijek ne pokušava oživiti izraelsko-hezbolaški sporazum o prekidu vatre, čime je još jednom između redaka potvrđeno da je predsjednik na odlasku i formalno izgubio kontrolu, kako nad Benjaminom Netanyahuom tako i nad kaosom na Bliskom istoku, samo mjesec dana prije predsjedničkih izbora.
Izraelski premijer početkom je tjedna, na prvu godišnjicu najkrvavijeg masakra u povijesti te zemlje, neprijateljima u susjedstvu poručio kako "nastavlja obračun", čime se dalo naslutiti da njegova ultradesna vlada i dalje aktivno priprema odmazdu za prošlotjedno (očekivano, najavljeno i uspješno presretnuto) iransko raketiranje Tel Aviva.
Bojazan kojoj se još ne nazire demanti jest da su se Izraelci, na krilima neviđeno efikasnih operacija obavještajne službe, osokolili za ozbiljno, a ne samo kozmetičko rješenje koje bi moglo dovesti do dramatične eskalacije nasilja na Arapskom poluotoku, pa nije nezamislivo da bi meta njihove odmazde moglo biti iransko nuklearno postrojenje; nukleus egzistencijalne prijetnje Izraelu kao takvom.
Čemu tolika fiksacija Izraela na iranski nuklearni program? Osobito ako se u obzir uzme činjenica da režim u Teheranu već godinama neumorno tvrdi da je riječ o "mirnodopskom programu istraživanja i razvoja" koji "nipošto neće biti korišten za ratnu namjenu" ni "protiv neke od zemalja na Bliskom istoku".
Međutim, gotovo im nitko ne vjeruje, a ponajmanje međunarodne agencije zadužene za monitoring tog programa. One, naime, već mjesecima upozoravaju kako se Islamska Republika nalazi na korak do generiranja dovoljne količine (za oružje pogodnog) uranija da do kraja tekuće godine stvori čak četiri nuklearne bombe.
Danas je, naime, jedina zemlja na svijetu koja razvija zavidne količine uranija, a da se službeno ne vodi kao nuklearna sila. Unatoč tome što režim - barem zasad - uspješno sakriva svoja nuklearna postrojenja inspektorima UN-ovih agencija, agenti Mossada dobro su upoznati ne samo s njihovim tajnim lokacijama nego i sa statusima samih projekata.
Ako tu informaciju kontekstualiziramo s činjenicom kako je Izrael svojim koordiniranim serijama napada zadao veliki udarac ne samo Iranu nego i njegovim "proksijima" u bliskoistočnom susjedstvu koje je Teheran koristio kao svojevrsno vlastito sigurnosno jamstvo, dolazimo do vrlo pogodnog trenutka da Islamska Republika razvoj svog kontroverznog nuklearnog programa stavi u još višu brzinu.
Na kraju krajeva, kako drugačije zaprijetiti gomilajućim neprijateljima u regiji koji su "nanjušili krv" uspješnom likvidacijom vodstva Hezbolaha?
- Iran je dovoljno osramoćen da pribjegne svom nuklearnom programu u razvoju kao posljednjoj mjeri odvraćanja - objašnjava WSJ-u Gregory Brew, viši analitičar i ekspert za energetiku pri konzultantskoj firmi Eurasia Group. S njegovom se procjenom slaže i ekspertica Nicole Grajewski iz kuće Carnegie Endowment for International Peace.
- Iran se ne bi upustio u odmazdu, a da prethodno nije donio niz nama nepoznatih odluka o daljnjem razvoju svog kontroverznog nuklearnog programa - tvrdi Grajewski za isti medij.
Dakle, ako se vodeći stručnjaci slažu u procjeni da je Iran korak do izrade nuklearne bombe i da je svoj trenutni status zasigurno uračunao u rizik svoje najnovije odmazde Tel Avivu, kako po tom pitanju dišu Izraelci?
NYT podsjeća kako su, prije samo dvije godine, njihovi vojni avioni održali vježbu iznad Sredozemnog mora kojoj je zadaća bila priprema za hipotetski napad na iranska nuklearna postrojenja. Tada, 2022., vježba je djelovala kao nategnuti, hipotetski scenarij.
Danas je sagledavamo iz drukčije perspektive, te nam daje naslutiti da su se Izraelci već godinama pripremali za obračun sa šijitskim, rubno nuklearnim režimom kojem je jedna od ključnih okosnica želja za "totalnim uništenjem cionističke tvorevine", zbog čega djeluje kao da su ključni akteri ovog bliskoistočnog kupusa odluku o generacijskoj eskalaciji nasilja već donijeli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....