Neuspio povratak na vlast

Janša gubitnik referenduma

Predsjednik najjače oporbene stranke u Sloveniji žestoko je agitirao protiv sporazuma s Hrvatskom

ZAGREB - Najveći gubitnik nedjeljnog referenduma u Sloveniji o arbitraži s Hrvatskom je Janez Janša. Predsjednik najjače slovenske oporbene stranke žestoko je agitirao protiv sporazuma s Hrvatskom i sadašnje vlade Boruta Pahora, žaleći što sa slovenskom vojskom još 1991. nije zauzeo Savudriju. Da su Slovenci u nedjelju većinom rekli ne, otvorili bi Janši vrata za povratak na vlast.

Janša je jedan od simbola slovenske nezavisnosti: njegovo uhićenje 1988. “zbog odavanja vojne tajne” izazvalo je dotad nezamislive demonstracije u socijalističkoj Jugoslaviji i ubrzalo procese koji će dovesti do osamostaljivanja Slovenije i Hrvatske. Janša je u to vrijeme pisao za Mladinu, tjednik koji je služio kao tribina disidentskih i prodemokratskih snaga koje su prve glasno propitivale socijalističke dogme. Rođen je kao Ivan Janša 1958. u Grosuplju, otac mu je bio zidar. Mladi Janša i sam je bio član Saveza komunista, diplomirao je u Ljubljani narodnu obranu i društvenu samozaštitu.

Osuđen na zatvor

Kao suradnik Mladine Janša je udarao po Jugoslavenskoj narodnoj armiji. U ožujku 1988. uhićeni su Janša, tadašnji vojni komentator Mladine, novinar David Tasić, urednik Franci Zavrl i Ivan Borštner, zastavnik JNA optužen da im je dostavio dokumente. Ubrzo je osnovan Odbor za zaštitu prava Janeza Janše, uskoro preimenovan u Odbor za zaštitu ljudskih prava, koji je vodio Igor Bavčar. Više od sto tisuća ljudi priključilo se tom odboru. Četvorki se sudilo pred tadašnjim vojnim sudom. Janša je osuđen na osamnaest mjeseci zatvora. Odslužio je šest mjeseci prije nego što su svi pušteni uslijed pritiska javnosti.

Komunistički disident u samo nekoliko je godina postao heroj nacionalne neovisnosti. Janša je 1989. sudjelovao u osnivanju jedne od prvih demokratskih stranaka u tadašnjoj Jugoslaviji i u prvoj slovenskoj vladi nakon višestranačkih izbora postao ministar obrane. Janšin tadašnji najbolji prijatelj Igor Bavčar postao je ministar policije. Pod Janšinim vodstvom iz Teritorijalne obrane stvorena je slovenska vojska, a hrvatska TO je razoružana. Riješili su se JNA u desetak dana: Hrvatska i Slovenija su 25. lipnja 1991. proglasile neovisnost, a dva dana kasnije, 27. lipnja, u Sloveniji je izbio sukob s JNA. Janša je 6. srpnja proglasio pobjedu.

Kad je obranio Sloveniju, Janša je nastavio pomagati Hrvatskoj i BiH da se naoružaju. Ministar obrane ostao je do 1994., kad su ga smijenili zbog postupanja zbog kakvog je i sam prije napadao JNA: skupina vojnih osoba uhapsila je i pretukla civila. Civil je bio Milan Smolnikar, policajac koji je istraživao šverc oružja. Janez Drnovšek smjenjuje Janšu.

Smjena zbog Patrije

U vladu se vraća 2004., kao premijer. Ostao je zapamćen po pokušaju uspostave pune kontrole nad najvećim medijima i po smjeni direktora najvećih javnih tvrtki. Uoči parlamentarnih izbora 2008. pukla je afera Patria, kad je finska televizija objavila da je finska tvrtka dala 21 milijun eura mita slovenskim dužnosnicima da bi potpisali ugovor o nabavi 135 transportera u vrijednosti 278 milijuna eura. Janša je tada tijesno izgubio od Pahora.

Popularnost mu diže lijepa mlada supruga Urška Bačovnik. Sa 20 godina mlađom liječnicom vjenčao se prije godinu dana. Po eleganciji i ljepoti ne zaostaje za Carlom Bruni, ponosni su Slovenci.

Direktori Pahoru: Nije vrijeme za mamurluk, vrijeme je za rad

Finance

“Nije vrijeme za mamurluk, vrijeme je za rad”, prenosi poruku direktora slovenskih poduzeća taj poslovni dnevnik. Direktori poručuju Pahoru da nema vremena za slavlje, da se hitno treba baviti gospodarstvom.

Dnevnik

Pozitivan ishod referenduma premijeru je donekle ojačao položaj, ali nezadovoljstvo radnika, umirovljenika i studenata zbog toga neće biti ništa manje. Borut Pahor je izjavio da je svome pravom rođendanu dodao još jedan rođendan - dan kada je potpisao sporazum s Kosor. Vjerojatno će nakon jučerašnjih rezultata dodati i treći rođendan. Jer potvrđivanjem sporazuma si je barem privremeno osnažio položaj i na neko vrijeme utišao razmišljanja koalicijskih partnera o nužnim rekonstrukcijama vlade, smatra Meta Roglič.

Delo i Večer

Najveći je gubitnik lider opozicije Janez Janša, koji mora razmisliti zašto nije uspio uvjeriti one koji bi inače glasali za njega na izborima da na referendumu zaokruže “ne”. Referendum će se upisati u povijest, piše komentatorica Tanja Starič. (N. Šajn)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 23:01