Je li treća doza nužna za spuštanje mjera ili se može slijediti Britance i Dance?

Treba li svima koji su se cijepili cjepivom Pfizera/BioNTecha ponuditi treću booster dozu cjepiva jer imunitet stečen cijepljenjem blijedi nakon 6-8 mjeseci? To je dilema o kojoj raspravljaju europski eksperti. U Izraelu, zemlji koja se pokazala jednom od najbržih u cijepljenju, više nemaju dilema da im je treća booster doza potrebna te je od ovog vikenda već nude i svakom starijem od 12 godina.

Izraelci uvode i pravila iz kojih proizlazi kako će se „potpuno cijepljenima“ ubuduće smatrati oni koji su primili tri doze cjepiva, dok će onima s dvije doze tzv. „zelena propusnica“ isticati nakon 6 mjeseci. Oni cijepljeni s tri doze u Izraelu neće morati u 7-dnevnu karantenu po povratku s putovanja iz zemalja niskog rizika. Za strategiju treće doze odlučile su se i Sjedinjene države. Izrael bilježi vrlo visoki broj novih slučajeva (čak 7000-8500 slučajeva dnevno u zadnjih 10-ak dana), a do prije tjedan dana imali su i zabrinjavaju rast hospitalizacija (došli su do 1400), čak i cijepljenih. Tvrde da su taj trend rasta hospitalizacija zaustavili zahvaljujući booster dozi. No, Izrael, kao ni sve veći broj zemalja s visokim udjelom cijepljenih, više ne računa s lockdownom kao nastavkom epidemiološke politike.

Nema zatvaranja na Otoku

U Britaniji, primjerice, izvještavaju o 30-ak tisuća slučajeva dnevno (što je vrlo visok broj), pa ipak nema ozbiljnije javne rasprave o novom epidemiološkom zatvaranju. „Izgleda kako više ne marimo za doista visoke stope infekcija“, izjavio je za The New York Times Tim Spector, profesor genetske epidemiologije King's College London, inače znanstvenik koji provodi vodeću svjetsku studiju COVID-19 simptoma. „Izgleda kao da slučajeve sada prihvaćamo – kao da je to cijena slobode“, kaže Spector. Intrigantno je što trenutačno u Velikoj Britaniji otvaranje podržavaju i stručnjaci koji su bili najgorljiviji pobornici lockdowna. Jedna od medijski najutjecajnijih propagatorica strogih mjera – šefica globalnog programa javnog zdravlja Univerziteta u Edinburghu Devi Sridhar – sada govori za The New York Times: „Imamo osjećaj da napokon možemo disati; možemo pokušati naći ono što smo izgubili… Doista je teško tražiti ljude da se ne miješaju produženo razdoblje, pogotovo ako to nije rješenje“. Profesorica Sridhar sada poručuje kako Britanija s 80 posto cijepljenih može biti ogledni model kako upravljati pandemijom na održiv način.

Ovome treba dodati kako u Britaniji rastu i hospitalizacije i smrti, ali zbog visoke procijepljenosti ipak ne tom brzinom kao slučajevi. U subotu su, primjerice, u Britaniji smrti rasle 12,3 posto što znači da je od covida umrlo 133 osoba. I Britanci se pripremaju preporučiti treću, booster dozu, ali prvo za osobe s kompromitiranim imunitetom. U Britaniji bilježe i značajni pad discipline građana po pitanju poštivanja epidemioloških mjera kao što je nošenje maski u javnom prijevozu. Ministar u vladi Greg Hands tweetao je sliku sebe s maskom u podzemnoj željeznici, ali je napisao kako je on među samo polovinom koji su nosili maske.

Otvaranje u Danskoj

Puno epidemiološko otvaranje od 10. rujna priprema i Danska . Prema priopćenju danskog Ministarstva zdravstva, COVID-19 se više neće smatrati „društveno kritičnom bolešću“. To znači da više nisu potrebne nikakve epidemiološke restrikcije. Danske epidemiološke vlasti napomenule su ipak kako se neće libiti vratiti restrikcije ako se situacija pogorša. Danci argumentiraju kako mogu ići na puno otvaranje jer su cijepili 75 posto populacije.

Strategiju epidemiološke zaštite mijenjaju i one zemlje koje su pobornici „zero covid“ strategije isticali kao najuzornije. Singapurski premijer Lee Hsieng Loong poručio je sugrađanima kako je delta soj učinio zero-covid misiju nemogućom. Sretan je što su s 80 posto cijepljenih jedna od vodećih nacija u svijetu te je najavio „mijenjanje brzina“ za povratak u novo normalno.

Sada treba pratiti reakcije drugih zemalja kao što su Kina, Hong Kong, Australija i Novi Zeland, koje su koketirale s idejom zero-covida. U nekima od tih zemalja možda će teško biti promijeniti postojeći epidemiološki narativ jer je velika većina građana uvjerena u važnost i nezamjenjivost tvrdih mjera. Primjerice, u Novom Zelandu (prema pisanju The Guardiana) s jednog Instagram računa građani su pozvani na masovni antilockdown prosvjed u Aucklandu. Na tom se prosvjedu pojavila jedna (1) osoba. S tom osobom razgovarala je policija te ju je uvjerila da napusti „mjesto okupljanja“. Tjedan dana ranije na anti-lockdown prosvjedu na istoj lokaciji okupilo se 100 prosvjednika, četiri su uhićena.

Što može Hrvatska

Kako ova svjetska epidemiološka zbivanja treba tumačiti Hrvatska? Prvo, Hrvatska nije među zemljama koje se mogu pohvaliti visokom procijepljenošću te je ubrzavanje zaraze uzrokovano delta sojem puno ozbiljnija opasnost. Drugo, s obzirom da se čini teškim izazovom nagovoriti one koji se ne žele cijepiti, Hrvatska bi trebala donijeti konkretnu odluku hoće li ponuditi treću booster dozu osobama s kompromitiranim imunitetom i starijim osobama koji su se prije toga cijepili cjepivom Pfizera/BioNTecha.

Ponovimo: za to je cjepivo dokazano kako imunitet blijedi nakon 6-8 mjeseci, pa ne bi bilo dobro da se veliki broj građana starijih od 60 godina, već cijepljenih s dvije doze, u listopadu ponovo bude izloženo značajnom riziku težih ishoda COVID-19 bolesti. Sama po sebi dodatan zaštita booster dozom starijeg dijela populacije, trebala bi onemogućiti značajni rast broja hospitalizacija i smrti.

U osnovi cijepljenje može omogućiti da i Hrvatska krene smjerom punog epidemiološkog otvaranja, kao Danska.

Dodajmo kako se priprema za masovno cijepljenje booster dozom pretvara u izazovnu poslovnu utrku za farmaceutske kompanije. Izrael nije naročito velika zemlja, pa je trećom dozom brzo uspio cijepiti vrlo visoki udio odraslih. No, to će biti puno veći logistički izazov u velikim zemljama i internacionalno. U pitanju je i međusobno nadmetanje farmaceuta za tržište. Pfizer je tako u Sjedinjenim državama počeo zapošljavati novo osoblje u prodaji kako bi pokrenuli robusno marketinšku kampanju za cijepljenje booster dozom. Pfizer ne želi prepustiti Moderni da njihovo cjepivo postane prvim izborom građana kad je u pitanju buduća godišnja booster doza cjepiva. Prema informacijama The Financial Timesa Pfizer će svoje mRNA cjepivo marketingirati po imenom Comirnaty. Marketinški stručnjaci procjenjuju kako će kampanja Pfizera ići kroz sve medijske i promotivne formate (TV, društvene mreže, oglasni paneli…), a razmjeri prisutnosti mogli bi biti nalik onima koji su viđeni kad je na tržište lansirana Viagra.