Jedan od Hrvata završio u bolnici, reagirali i posvojitelji: ‘Evo kako smo posvojili nakon 2017.!‘

Hrvati uhićeni u Zambiji pod sumnjom da su pokušali trgovati djecom nakon što su posvojili četvero mališana iz Konga, ovaj bi tjedan trebali biti pušteni da se brane sa slobode.

Obitelji uhićenih očekuju da se to dogodi najkasnije do srijede, a možda već i u ponedjeljak.

Jamčevine od oko 1000 dolara po osobi su položili, kao i putne isprave, no u petak su još bili u procesu ispunjavanja uvjeta da za svakoga od njih osmero moraju garantirati po dva zambijska državljana i to iz renomiranih organizacija. Nakon što im je njihov odvjetnik pomogao u pronalaženju jamaca, njih je morao ispitati sud, a prema nekim informacijama, ostale su još samo četiri osobe za ispitati. Potom ide reguliranje novih privremenih boravišnih dozvola u imigracijskoj službi kako bi ih sud pustio da se brane sa slobode.

U međuvremenu, kako doznajemo, jedan od uhićenih Hrvata u subotu je iznenada završio u bolnici zbog visoke temperature. U bolnici mu je dijagnosticirana malarija, dobio je potrebne lijekove i vraćen je u pritvor u zatvor u Ndoli. Sljedeće ročište zakazano je za 1. ožujka. Hrvatima će zasigurno ići u korist to što je kolega iz 24 sata pronašao roditelje jednogodišnje djevojčice koju je posvojio jedan od parova, a koji su spremni svjedočiti na sudu u njihovu korist. No, ono što im možda neće ići u korist jest da su se prvi put od izbijanja afere oglasile vlasti DR Konga.

Gauthier Luyela, direktor za zaštitu djece pri ministarstvu za ravnopravnost spolova, obitelj i djecu, za AFP je rekao kako strancima od 2017. zakonom nije dopušteno da posvajaju djecu, da je obiteljski zakon revidiran, a da su u očekivanju osnivanja agencije za međunarodna posvajanja ona suspendirana.

Iznimke su moguće

Luyela je rekao kako nije moguće razmatrati nijedno međunarodno posvajanje te da posvojitelji ne mogu imati pravo na ikakvu iznimku.

S druge strane, posvojitelji djece iz Konga u Hrvatskoj, koji osnivaju i svoju udrugu, za Jutarnji list poručuju kako su iznimke moguće i kako u prilog tome govori činjenica da su brojna djeca i nakon 2017. posvojena, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama.

Pozivajući se na statistiku međudržavnih posvajanja profesora Petera Selmana sa sveučilišta Newcastle, hrvatski posvojitelji djece iz Konga pojašnjavaju kako je iz DR Konga od 2017. do 2020. bilo posvajanja i to u 2017. godine 54, 2018. 47, 2019. 32 te u 2020., godini pandemije, tri posvojenja.

- U tom periodu bilo je ukupno 136 posvojenja. Od 2018. do 2020. 82 djece je posvojeno iz DR Konga, a u istom periodu u Hrvatskoj je iz DR Konga posvojeno 68 djece - argumentiraju posvojitelji iz Hrvatske.

Napominju da su se iz sirotišta iz kojeg dolaze njihova posvojena djeca, nakon 2017. posvajala djeca i u druge zemlje EU, kao i u SAD.

- Također je nesporna činjenica da je Veleposlanstvo DR Konga u Beogradu redovito legaliziralo rodne listove naše djece i nakon 2017. Istina je da smo putem odvjetnika u DR Kongu svi mi ishodili sudske odluke u kojima jasno stoji da se posvajanja odobravaju po zakonu DR Konga iz 2009., tako da bilo kakva indicija za nas posvojitelje da postoji neki drugi zakon nije postojala – pojašnjavaju.

Dodaju i kako su vjerovali legaliziranim presudama iz DR Konga, koje su potvrđene i ovjerene pečatom kongoanskog Ministarstva vanjskih poslova, te da nikako nisu mogli znati jesu li posvajanja iz DR Konga doista zabranjena.

Uredni papiri

- Mi se ovdje u Hrvatskoj ne možemo na osnovi novinskih članaka i mišljenja ravnatelja kongoanskog ministarstva zaduženog za zaštitu djece, koje nije poslano službenim diplomatskim putem već na traženje novinara, baviti pitanjima legitimnosti predmetnih sudskih odluka, jer je to isključivo u nadležnosti relevantnih institucija DR Konga – poručuju hrvatski posvojitelji.

Napominju i kako su sva posvojena djeca iz DR Konga uredno upisana u matičnim uredima u Hrvatskoj, potom su prijavljena MUP-u, dodijeljeni su im OIB-i, imaju uredno prijavljena prebivališta, putovnice i osobne iskaznice.

- Pozivamo sve nadležne institucije da, ako to već nisu, naprave detaljne provjere i precizno utvrde činjenično stanje - zaključuju.