DOGOVOR NA POMOLU

Jedan od najdugotrajnijih ratnih sukoba u zaboravljenom dijelu Europe napokon je pred završetkom

To je prvi takav znak iz jedne države i praktički priznanje poraza u višetjednom ratu koji se vodio 2022.

Vojna parada u Azerbejdžanu

 Valery Sharifulin/Tass/Profimedia

Završava li, konačno, jedan od najdugotrajnijih sukoba na krajnjim obroncima zapostavljenog dijela Europe!? Jesu li Azerbajdžan i Armenija, bivše republike SSSR-a, pred potpisivanjem mirovnog sporazuma, kao pretpostavkom za uspostavu diplomatskih odnosa, koje te dvije susjedne kavkaske zemlje nikad nisu imale?

Naime, armenski premijer Nikol Pašinjan u nedavnom obraćanju parlamentu rekao je da je Armenija spremna na potpisivanje mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom. Pašinjan je dodao da je Armenija spremna priznati teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana, a to znači i da prihvaća državni suverenitet nad spornim područjem pokrajine Nagorni Karabah, koja je nakon rata početkom 90-ih godina, proglasila neovisnost i izdvajanje iz Azerbajdžana.

image

Premijer Armenije Nikol Pašinjan

-/Afp

No, Pašinjan traži da i Baku prizna teritorijalnu cjelovitost Armenije, odnosno prihvati je u njezinim granicama kakve je imala dok je bila dio SSSR-a. To je prvi takav znak iz Erevana i praktički priznanje poraza u višetjednom ratu koji se vodio 2022. godine, kad je Azerbajdžan uz otvorenu vojnu i političku pomoć Turske vratio veći dio Nagornog Karabaha. U listopadu 2022. godine u Moskvi je uz posredovanje Rusije dogovoreno primirje i dolazak ruskih mirovnih snaga, ali to nije zaustavilo sukobe, kao i praktički "pad" i nestanak armenske paradržave Nagorni Karabah.

Azerbajdžan još nije službeno odgovorio na Pašinjanov prijedlog, ali Politico i neki kavkaski mediji navode da je "Baku pozitivno reagirao na ponudu". Doduše, azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev rekao je da Armeni koji ostanu živjeti na području Nagornog Karabaha moraju uzeti i azerbajdžansko državljanstvo ili, kako je izravno rekao, "u protivnom moraju pronaći drugo mjesto za život", odnosno moraju napustiti taj teritorij.

image

Vojne snage u Nagorno Karabahu

Anatoliy Zhdanov/Kommersant/Profimedia

Dođe li do definitivnog poraza Nagornog Karabaha, pretpostavlja se da će većina Armenaca napustiti to područje, a ionako ga je tijekom posljednjih sukoba, prema armenskim izvorima, napustilo gotovo dvije trećine stanovništva. Iz Bakua su još zatražili da regularne armenske vojne snage napuste to područje, a iz Erevana su kratko odgovorili da tamo njihove vojske nema i da na tom području djeluju samo "snage Karabaha".

Podsjetimo da je Pašinjan prije nekoliko mjeseci odbacivao tu mogućnost. No, očito su prevladali realnost i pragmatičnost. Doduše, čeka se odgovor Bakua.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:02