Ruska maligna kibernetička ofenziva dezinformacija, sabotaža i drugih ometanja već uvelike hara Europom, što je osjetila nedavno i Hrvatska, no Rusi neumoljivo nastavljaju dalje, a samo nebo je granica. Kako javlja ugledni The Economist, na udaru se našla i superpopularna i neizbježna Wikipedia, gdje Kremlj ispisuje novu, vlastitu verziju povijesti, dajući joj posve drugačiji oblik.
Wikipedia se i prije suočavala s problemima koji dolaze iz Kremlja. Ugrožavali su je ruski cenzori gotovo od samog početka sukoba u Ukrajini 2014. godine, no tek krajem prošle godine, s pojavom blještavih reklama diljem Moskve, postalo je jasno da postoji ozbiljan plan za njezinu zamjenu. RuWiki, naziv pod kojim je poznat ovaj cenzorski projekt, uglavnom je čista kopija Wikipedije, no najosjetljiviji trenuci povijesti izostavljeni su ili su ponovno napisani, a ideolozi Kremlja nadaju se da će milijuni Rusa prihvatiti te nove verzije povijesti kao istinu.
Ponovno pisanje povijesti
Projekt RuWiki mogao bi se nazvati ‘orvelovskim‘, samo kada taj slavni britanski autor kultne "1984." ne bi tu i tamo bio cenzuriran. U tekstu o "1984." Georga Orwella, primjerice, izostavljen je pravi opis Ministarstva istine glavnog lika Winstona Smitha, mjesta gdje se povijesni zapisi ‘ispravljaju‘ i gdje Smith radi kao službenik (iako se njegov posao spominje na drugom mjestu). Na drugim mjestima, pisci nove verzije povijesti projekta RuWiki probijaju se kroz osjetljive zone putinističke ideologije - LGBT prava, oralni seks, sovjetska povijest i rat u Ukrajini.
Ruski zločini u Buči, u blizini glavnog grada Kijeva, počinjeni nedugo nakon početka ruske agresije 2022. godine, zamišljeni su i opisani kao "ukrajinska i zapadna kampanja dezinformiranja". Herson, ukrajinski grad kojeg su uništavale ruske bombe, spominje se bez ijedne riječi o ratu. Sovjetski masakr gotovo 22.000 poljskih časnika u Katinskoj šumi 1940. godine opisan je na način da se baci sumnja na arhivske dokumente koji dokazuju da su zločin odgovorne sovjetske tajne službe.
Nema zapisa o pogrdnom skandiranju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje se prvi put moglo čuti na ukrajinskim nogometnim tribinama 2014. godine, a sve reference na ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, koji je umro u zatvoru u veljači pod ne posve razjašnjenim okolnostima, izmijenjene su kako bi ga se opisalo kao običnog "blogera".
Analiza stranice koju provodi neovisni ruski medij Mediazona, pokazala je da se velika većina izmjena obavlja radnim danom tijekom radnog vremena te smatraju da to ukazuje na to da timovi plaćenih pisaca odrađuju unose, za razliku od Wikipedijinog volonterskog modela.
Umetanje cigli u zid istine
Ranije verzije stranice RuWiki bile su otvorene po pitanju informacija o tome koliko je toga promijenjeno i kada. Krajem 2023. bilo je moguće vidjeti da je punih 158.000 simbola izbrisano iz originalnog teksta na Wikipediji o ljudskim pravima u Rusiji. Unos o "ruskoj slobodi govora" bio je manji za 205.000 znakova. Članak o "cenzuri" također je bio kraći za 71.000 znakova. No, novije verzije stranice skrivaju takve statistike, vjerojatno zbog negativnog medijskog publiciteta, piše Economist.
Unatoč dugotrajnim neslaganjima s velikim dijelom sadržaja, ruske vlasti još nisu stavile Wikipediju na ‘crnu listu‘ jer imaju desetke drugih medija. Za sada istovremeno postoje Wikipedia i ruska verzija, ali velika ulaganja u RuWiki sugeriraju da su dani Wikipediji u Rusiji odbrojani.
Sergej Lešina, član izvornog tima ruske Wikipedije, koji je napustio projekt 2015. godine nakon pokušaja cenzure, kaže da Kremlj na takve resurse gleda kao na umetanje cigli u zid istine u kineskom stilu. Ruski internet polako se čisti od stranih stranica, kaže on, a lokalne tražilice i modeli umjetne inteligencije uskoro će davati prednost novoj, lažnoj povijesti. "Ruski internet još nije izgrađen kao kineski, ali to je smjer u kojem idemo - i to brzo", kaže Lešina.