Jesu li naftne bušotine u crnogorskom podmorju spas ili dugoročna šteta Jadranu?

Crna Gora je, prema očekivanjima nadležnih, na korak od pronalaska nafte i plina u svom podmorju. To bi, kako tvrde, moglo zemlju izvući iz gospodarske krize, piše Deutsche Welle.

Konzorcij talijanske kompanije Eni i ruskog Novateka 25. ožujka je počeo istražno bušenje kod Ulcinja, na 28 kilometara od obale i na 6.500 metara dubine. Potraga bi trebala trajati najduže šest mjeseci.

„Bušenje je u početnoj fazi i još uvijek je rano za donošenje bilo kakvih zaključaka. Ipak, dosadašnji rezultati ukazuju na to da su bile točne geološke prognoze koje su rađene interpretacijom seizmičkih podataka“, kaže za DW državni tajnik crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija Marko Perunović.

To u prijevodu znači da u crnogorskom podmorju vjerojatno postoje područja u kojima ima nafte i plina i za komercijalnu upotrebu.

Oštri prosvjedi ekologa

Kao i prije nekoliko godina, kada je Crna Gora pokrenula prve korake u potrazi za naftom u podmorju, ekološke organizacije prosvjeduju i traže da se odustane od projekta. Vladajuća građanska inicijativa URA zatražila je i referendum o tom pitanju, ali je premijer Zdravko Krivokapić to indirektno odbio.

Nova vlast, oštra u kritici gotovo svih poteza prethodnih Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), priznaje da je u ovom slučaju DPS učinio dobar posao. Sada su se, međutim, i oni našli na meti kritika 60 nevladinih organizacija.

„Prethodna vlada napravila je licemjeran potez potpisavši ugovore o koncesiji, jer se 200 zemalja svijeta obavezalo da će do 2050. godine ići ka postupnom napuštanju korištenja fosilnih goriva. U međuvremenu, Crna Gora je dobila novu vladu, koja je kao oporba ranije iznosila sumnje u korupciju u ovom poslu. Ipak, nova vlada odbija reviziju ugovora, opravdavajući se da sve veći dug države zbog gradnje autoceste treba pokrivati bilo kojim prihodom, kršeći sve direktive Europske unije“, kaže za DW Nataša Kovačević, direktorica organizacije za zaštitu okoliša Green Home.

Kovačević strahuje od mogućih ekoloških incidenata, poput onih u Meksičkom zaljevu, Indoneziji, Brazilu ili Nigeriji: „Čak i tijekom redovnih operacija, naftne platforme bilježe 11 izlijevanja godišnje, dok se, prema istraživanjima British Petroleuma, tijekom radnog vijeka jedne naftne platforme, prosječno zabilježe 44 izljeva“, dodaje Kovačević.

„Razumijemo strah javnosti i ekoloških organizacija, ali uvjeravamo da je mogućnost ekoloških incidenata izuzetno mala i mjeri se promilima", odgovara državni tajnik Perunović. On dodaje da su se, u slučaju da dođe do neželjenog scenarija, koncesionari ugovorom obavezali na saniranje posljedica, odnosno da obeštete, kako državu, tako i osobe koje bi pretrpjele štetu.

Aktivistica Kovačević, s druge strane, smatra da država nema kapaciteta za takav posao, pa se svjesno oslanja na koncesionare. „Eni ima 400 izlijevanja u redovnim operacijama širom svijeta, a Novatek je na 'crnoj listi' i pod sankcijama SAD-a, i Crna Gora je prepuštena takvim investitorima. Također, mi nemamo specijalizirana plovila, nego samo par čamaca za spašavanje, dok jedini inspektor za tu oblast nema licence koje mu omogućavaju pristup platformi, a time ni da vrši kontrole“, tvrdi Nataša Kovačević.

Marko Perunović, pak, uvjerava da Crna Gora ima kapacitete za sanaciju manjih ekoloških incidenata i ponavlja da se država dobro zaštitila: „Ugovorom je definirano da koncesionar svom svojom imovinom jamči za nastalu štetu."

Potencijalne rezerve od više milijardi eura?

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić nedavno je rekao da se potencijalne rezerve nafte i plina u crnogorskom podmorju procjenjuju na milijarde eura. Crna Gora je, s druge strane, u trajnoj gospodarskoj krizi, a nedavno se našla i u fokusu pažnje Europskog parlamenta i utjecajnih zapadnih medija zbog duga od blizu milijardu eura Kini, za gradnju autocesta. Nakon eventualnog pronalaska nafte i plina, predviđeno je formiranje državnog fonda za naftu, po uzoru na norveški, koji čuva milijarde za buduće generacije.

„Ako se potvrde očekivanja o veličini ležišta, prihod koji bi Crna Gora ostvarila bi značio ne samo ogromnu financijsku injekciju za posrnulo gospodarstvo, nego i sigurnost i stabilnost za nekoliko budućih generacija. Također, iz fonda bi se mogle sanirati sve 'crne' ekološke točke širom Crne Gore, a značajan prihod bi imale i lokalne zajednice u primorskim gradovima, prije svega Baru i Ulcinju“, kaže Perunović.

On podsjeća na to da je ugovorom s koncesionarom definirano da državi pripadne između 62 i 68 posto prihoda od eksploatacije nafte i plina, a proizvodnja bi mogla započeti za četiri do šest godina.

Kovačević sve to naziva nagađanjima vlade koja, kako kaže, istodobno izbjegava razgovor o mogućim odštetama u ugostiteljstvu, turizmu, ribarstvu, zdravlju i kvalitetu života građana.

Sugovornici Deutsche Wellea dijametralno suprotno gledaju i na mogućnost koegzistencije turizma i naftnih platformi, i Nataša Kovačević kaže: „Mi ćemo ugroziti 24,2 posto BDP-a od turizma i godišnji prihod od 1,1 milijardi eura, a u slučaju ekoloških incidenata i trajno devastirati. Ako se pronađu nafta i plin, stići će i tankeri, podzemni plinovodi i naftovodi duž primorja. Tko bi htio plivati, jesti plodove mora, šetati se ili se odmarati u jednom takvom industrijskom i nezdravom okolišu, koji se licemjerno zove wild beauty. Nismo mi Italija koja ima 5.000 kilometara obale od koje pola nema nikakvih predispozicija za turizam ili su uništene naftnom industrijom. Ili Grčka, koja ima 15.000 kilometara obale. Sve naftne platforme u Jadranu postavljene su sedamdesetih godina dok svijest o okolišu nije bila razvijena i nema opravdanja za otvaranje novih“, jasna je Kovačević.

I u Hrvatskoj postoje bušotine

Marko Perunović uzvraća: „U Jadranskom moru, u talijanskom i hrvatskom podmorju, već postoji preko 1.500 bušotina, pa svjedočimo da turizam u tim zemljama ne samo da nije ugrožen, nego je u ekspanziji. Isto se može reći i za zemlje poput Grčke i Cipra kojima je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, a koji postoji usporedo s naftnim platformama."

U međuvremenu, Energetska zajednica (EZ), koja okuplja države EU, Jugoistočne Europe i Crnomorske regije, pokrenula je postupak protiv Crne Gore zbog istražnog bušenja nafte i plina. Kovačević objašnjava da će EZ u narednih šest mjeseci preispitati transparentnost tog projekta, kao i poštivanje preuzetih obaveza Crne Gore po klimatskim ciljevima.

„Ako se utvrdi postojanje ozbiljnih i trajnih kršenja obveza, Crna Gora će biti međunarodno obilježena kao zemlja koja krši međunarodne sporazume a to će nadalje utjecati i na sam proces pridruživanja Europskoj uniji, posebno u oblastima zaštite okoliša i energetike", uvjerena je Kovačević.

Perunović odgovara da će europskim partnerima dati svu dokumentaciju: „Ako postoji bilo što što je u suprotnosti s europskom ili domaćom zakonskom regulativom, ili prepreke za zatvaranje poglavlja energetike i zaštite okoliša, bit ćemo spremni da to razmotrimo kako ne bi kočili naš europski put“, zaključuje Perunović za Deutsche Welle.