JOŠ DONEDAVNO SU GOVORILI DA ĆE POSTATI PRVA 'BEZGOTOVINSKA DRŽAVA', A SAD SE SVE PREOKRENULO Kako je Švedska počela odustajati od ideje ukidanja keša

Švedska je donedavno bila na putu da postane prva “bezgotovinska” zemlja svijeta. Broj trgovina i kafića s natpisom “primamo isključivo bankovne kartice” povećavao se, a počelo se spominjati i 2030. kao godinu kada će novčanice i kovanice u toj zemlji postati prošlost. No, argumenti protiv bezgotovinskog društva u posljednje su vrijeme sve glasniji i švedska će vlada, prema svemu sudeći, morati preispitati svoju dosadašnju potporu kartičnoj tranziciji.

Državna kontrola

Protiv napuštanja gotovinskog novca istupio je u veljači i guverner švedske središnje banke Sveriges Riksbank, Stefan Ingves.

Upozorio je da bi se Švedska uskoro mogla naći u situaciji da sva plaćanja nadziru privatne banke. Guverner je zatražio donošenje novog zakona koji bi osigurao državnu kontrolu nad sustavom plaćanja jer je, kako je naveo, “plaćanje kolektivno dobro poput obrane, sudova i javnih statistika”. “Većina građana osjećala bi se sigurnije da se te funkcije ne predaju privatnim kompanijama. Švedska spremnost na reakciju bi u slučaju rata ili krize bila oslabljena, zato moramo imati spreman plan o tome kako kućanstva i kompanije mogu plaćati za gorivo i druge potrepštine u takvoj situaciji”, prenio je Ingvesove riječi britanski Guardian.

Nakon njega su istupili i drugi. Björn Eriksson (72), bivši policijski šef, vođa je skupine Kontantupproret (Ustanak za gotovinu). Inicijativu je donedavno malotko uzimao za ozbiljno. Skupina je smatrana staromodnom, s tehnološki nazadnim razmišljanjem.

No, Eriksson se ne slaže. “Kada je vaš sustav u potpunosti digitaliziran, ne možete se braniti ako ga netko onesposobi. Napadne li Putin Gotland, dovoljno je da paralizira sustav plaćanja. Niti jedna druga zemlja ne bi tako riskirala, zahtijevala bi postojanje analognog sustava”, izjavio je Eriksson za Guardian. “Umjesto našeg poznatog švedskog ‘taman’, postali smo radikalni. Prepuštamo kontrolu četirima najvećima bankama koje imaju monopol. Političari im previše vjeruju”, smatra on.

“To bi bilo naivno”

Da su digitalni sustavi ranjivi na prijevare i prekide, slaže se i Mattias Skarec, savjetnik za digitalnu sigurnost, navodi dalje Guardian. “Šveđani imaju podijeljeno mišljenje. Jednima se ova tranzicija sviđa, a druge nije briga. No, smatram da je naivno vjerovati da možemo u potpunosti napustiti gotovinu i osloniti se na tehnologiju”, ističe Skarec koji je podsjetio na slučajeve lažnog predstavljanja koji su se prošle godine dogodili u dvije banke, a odnosili su se na sustav identifikacije putem mobitela. “Sigurni smo sve dok su hakeri dobri dečki, ali ne znamo što nosi budućnost”, napominje Skarec.

Banke se ne slažu s mišljenjem da je digitalno poslovanje opasno, a gotovina bez rizika. Osim toga, dosad su uprave banaka isticale da bezgotovinsko plaćanje potiču i traže sami građani.

No, anketa provedena ovaj mjesec pokazala je da sedam od deset Šveđana želi zadržati gotovinu kao jedan od oblika plaćanja. Četvrtina Šveđana podržava odustajanje od upotrebe gotovine.

Rasprava je došla i do parlamenta gdje su zastupnici i slijeva i zdesna zatražili preispitivanje zakona o središnjoj banci, uključujući i stavku o gotovini.

Prošlogodišnja studija o istoj temi, koju je provelo Kraljevsko tehničko sveučilište (KTH), pokazala je da se u Švedskoj ubrzano prestaje koristiti gotovina. Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija. U jednom istraživanju provedenom prije nekoliko godina dvije trećine Šveđana izjavilo je kako mogućnost plaćanja gotovinom smatra ljudskim pravom.

No, čak dvije trećine švedskih trgovaca izjavilo je da će prestati koristiti gotovinu do 2030. Sveučilišni profesor Niklas Arvidsson ističe da za banke gotovina znači dodatne troškove. “Poslovanje gotovinom bankama je trošak i zato će gotovina postojati dok građani i trgovine budu željeli poslovati gotovinom”, izjavio je Arvidsson.

U Švedskoj gotovinsko poslovanje uređuju dva zakona: Zakon o središnjoj banci, koji određuje švedsku krunu zakonskim sredstvom plaćanja u zemlji, i Zakon o transakcijama, koji određuje da trgovine mogu odbiti poslovanje gotovinom ako imaju jasno naznačeno da ne primaju gotovinu.

Bezgotovinsko plaćanje ima svoje prednosti, ali i mane. Transakcije su jeftinije, ali je društvo u tom slučaju ranjivije, primjerice na prekide opskrbe električnom energijom i napade na IT sustav.

Kartični rizici

Zbog svega toga u švedskom je Riksdagu osnovano istražno povjerenstvo koje vodi Mats Dillén. I on ističe da prelazak na isključivo kartično plaćanje sa sobom nosi brojne rizike. “Dio kućanstava i tvrtki zbog toga se suočava s problemima”, istaknuo je Dillén navodeći da se traži riješenje. Prelazak Švedske na isključivo kartično poslovanje tako se, izgleda, ipak neće dogoditi, a isto je nedavno odlučila i Danska u kojoj se, kao i u Švedskoj, danas oko 80 posto plaćanja odvija bez gotovine.